Indeks ekonomske klime kojeg svakog mjeseca bilježi Europska komisija upozorava da je europsko gospodarstvo spremno za krizu te da se u njezinu očekivanju potrošači počinju ponašati racionalnije i štedljivije.
Najveći pad optimizma bilježi se među potrošačima, a pao je i indeks koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru. Neznatno su poboljšana samo očekivanja u uslužnom sektoru, a Europska komisija bilježi i bolju ocjenu izvoznih narudžbi od one zabilježene tijekom godine.
Hrvatska je među zemljama u kojima je udar izraženiji nego u drugim.
Tako su očekivanja u domaćoj ekonomiji u travnju osjetno pogoršana. Indeks ekonomske klime, naime, pao je u travnju za 3,2 boda u odnosu na ožujak, kliznuvši na 112,2 boda. Ekonomija koja raste na osobnoj potrošnji i uvozu u travnju bilježi pesimizam u maloprodajnom sektoru, ali i u građevinskom. Indeksi u graditeljstvu i maloprodaji pali su za gotovo trećinu, a u industriji se gotovo prepolovio. Osjetno su oslabila i očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 3,4 boda u odnosu na ožujak, na 22,5 bodova.
Interesantna je okolnost da unatoč pesimizmu u gospodarstvu potrošači i dalje žele trošiti pa je indeks koji mjeri raspoloženje potrošača u Hrvatskoj u travnju porastao za 2,8 bodova, dosegnuvši najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti te pokazatelje, od minus 3,4 boda. Prethodno je indeks ekonomske klime za Hrvatsku rastao tijekom dva mjeseca pa se sada vratio na razinu koju smo bilježili u siječnju, ali i veći dio prošle godine. Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u eurozoni izrazito su pogoršana očekivanja u poljskom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 3,7 bodova, a pao je i britanski ESI, za 1,5 bodova. Njegov pad proizlazi iz znatno lošijih ocjena menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju ali i pogoršanih očekivanja za predstojeće mjesece.