Osnovni preduvjet kvalitete hrane je njezina zdravstvena ispravnost, o čemu, uz proizvođače, često promišljaju i potrošači, svjesni rizika u prehrambenom lancu. Potrebu razmjene iskustava i podizanja svijesti o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti hrane te pridavanju pažnje kontroli i uvozne robe, prepoznao je Poslovni dnevnik kroz konferenciju Sigurnost hrane – izvornost i zaštita potrošača. Važno je progovoriti kakva je kontrola uvozne robe i kvaliteta hrane koju jedemo, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
– Odlukom Europskom parlamenta da se na područje Europske unije moraju plasirati hrana i proizvodi iste kvalitete, željeli smo također govoriti o domaćoj proizvodnji i važnosti onoga što proizvodimo ovdje naspram onoga što uvozimo – rekao je Nišević.
Domaći drže do kvalitete
– Hrana je zdravstveno ispravna ako ne sadrži teške metale, pesticide i slično. Kada je riječ o kvaliteti, to je niz parametra, ovisno o vrsti proizvoda. Da bi hrana bila ispravna, mora zadovoljiti zdravstvenu ispravnost prije nego ide u pakiranje. Primjerice, PIK Vrbovec je tvrtka koja radi specifičnu analizu koju drugi laboratoriji ne mogu napraviti, a to je otpuštanje migracija pri isteku roka trajanja – istaknula je doktorica i znanstvenica Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe.
– Ozbiljni domaći proizvođači imaju kvalitetne proizvode i drže do brenda i kvalitete, kontinuirano prate proces proizvodnje, imaju HACCP sustav i kontrolu kvalitete proizvoda. Kao laboratorij smo savjetodavno tijelo tim proizvođačima – rekla je Bošnir. U Zavodu provode i edukacije za građane, a oni im se i sami javljaju s upitima, što znači da se brinu o tome što konzumiraju.
– Sigurnost i kvaliteta hrane u Hrvatskoj je na zavidnom nivou i dobro se kontrolira, a i potrošači su odgovorni dovoljno da plasiraju na tržište takve proizvode. Potrošačima poručujem da pročitaju deklaracije i odaberu proizvod koji im odgovara, a proizvođačima da bolje izbrendiraju svoje proizvode i dovedu ih u status koji će biti prepoznatljiv u Europi i šire – istaknula je dr. Bošnir.
Edukacija i propitkivanje
– Korisnici smo HACCP plana, obvezni smo tijekom godine uzorkovati i analizirati cijeli proizvodni asortiman. Analize su skupe, ali nam je u interesu da se iskažemo na tržištu kao kvalitetan proizvođač, što su potrošači prepoznali – istaknula je voditeljica marketinga u Euro-milku Doroteja Kuzmić. Odgovorno tvrdi da su hrvatski proizvodi među kvalitetnijima u EU te da prolaze sve rigorozne kontrole i mjere, no često je problem cijena.
– Nadležne institucije trebale bi kontrolirati i uvozne proizvode kao što kontroliraju i domaće jer su neispravni proizvod najčešće uvozni – istaknula je i poručila potrošačima da se educiraju i propitkuju sve proizvođače.
Rigoroznu kontrolu i sljedivost već dugo provodi PIK Vrbovec, najveći proizvođač mesa u Hrvatskoj i regiji, sa 100.000 tona proizvoda godišnje. Imaju, kaže direktorica Službe za upravljanje kvalitetom i okolišem Vlasta Garašanin, odjele koji rade u proizvodnji funkcije kvalitete. HAACP sustav kontrole uveli su među prvima još 2007.
Pogledajte video iz tvornice čvaraka:
I hrvatski "domaci proizvodi" su uvozni. Domace je samo ono sto se uzgoji, proizvede i preradi u Hrvatskoj,pod kontroliranim uvjetima. Sve ostalo je uvoz i manipulacija. Ne budite ovce i citajte deklaracije na "domacim" proizvodima. Jako cete se iznenaditi.