Kao i u svakoj krizi, i u ovoj se u prvi plan vratio kreditni rizik. Njega je kao najveću opasnost apostrofiralo 57 financijskih institucija koje zajedno upravljaju imovinom vrijednom 27,2 tisuće milijardi dolara, koje je o opasnostima po poslovanje tijekom protekle dvije godine anketirala konzultantska kuća Deloitte.
Prema njihovu istraživanju, 66 posto ispitanih izvršnih direktora banaka smatra kako će smanjenje kvalitete kredita biti jedan od tri makrotrenda s velikim utjecajem u sljedeće dvije godine. Rezultati ispitivanja, objavljeni pod nazivom: "Pokretna meta: Redefiniranje rizika i otpornosti u doba stalne nesigurnosti" o stanju upravljanja rizicima u globalnom sektoru financijskih usluga, pokazalo je kako se gospodarstva smanjuju, a nezaposlenost raste te je kreditni rizik postao glavni prioritet programa upravljanja rizicima.
Među 16 raziličitih rizika izbio je na prvo mjesto; sa tri posto ispitanika, koliko ga je kao najveću opasnost isticalo 2018., sad je na 20 posto. Za 62 posto viših izvršnih direktora koji su sudjelovali u ispitivanju mjerenje kreditnog rizika bit će iznimno ili vrlo važan prioritet za njihove institucije u sljedećem razdoblju.
Upravljanje kreditnim rizikom način je ublažavanja gubitaka određivanjem koji potencijalni klijenti sa sobom nose previsoku razinu rizika, višu od razine tolerancije na rizik koju je institucija prethodno utvrdila u bilo kojem trenutku. Područja koja viši izvršni direktori smatraju onima koje je njihovim institucijama osobito teško izmjeriti obuhvaćaju vrednovanje instrumeneta osiguranja, komercijalne kredite, poslovne nekretnine, neosigurane kredite, pozajmice s financijskom polugom i pozajmice srednjim poduzećima.
– Financijske institucije susreću se s više rizika iz više izvora no ikad prije. Pandemija bolesti PCOVID 19 promijenila je okruženje upravljanja rizikom i donijela nevjerojatan skup novih izazova za financijske institucije – testirana je otpornost na pritisak i izazove svega što je povezano s rizikom - komentira Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu za poslovno savjetovanje.
Napominje da brzi gospodarski pad, u kombinaciji s naglim promjenama u ponašanju potrošača i poslovanju, može dovesti do toga da sustavi, programi i modeli utemeljeni na podacima prije pandemije možda više neće točno odražavati stvarnost nakon pandemije.
– Institucijama će trebati snažno upravljanje rizicima te u isto vrijeme agilnost i spremnost na redefiniranje svojih tradicionalnih pristupa u korjenito izmijenjenom poslovnom okruženju – kaže Bazianec.
Među drugim bitnim rizicima ističu se kibernetička sigurnost i klimatski poremećaji. Samo 61 posto ispitanika smatra da su njihove institucije iznimno ili vrlo učinkovite u upravljanju rizicima za kibernetičku sigurnost te ih je 87 posto izjavilo da će poboljšanje njihove sposobnosti upravljanja rizicima za kibernetičku sigurnost biti iznimno ili vrlo važan prioritet u sljedeće dvije godine. S obzirom na porast brige zbog klimatskih rizika, 38 posto ispitanika navelo je zabrinutost u pogledu okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika kao jednu od tri vrste rizika, uz kreditni i kibernetičke rizike, čiji će značaj za njihove institucije najviše porasti. Riječ je o kumulativno većem postotku nego za bilo koju drugu vrstu rizika pa ipak samo 33 posto izvršnih direktora smatra da njihove institucije iznimno ili vrlo učinkovito upravljaju tim rizikom.
- Postoji pet stvari koje financijske institucije svih vrsta pokušavaju shvatiti kad je riječ o upravljanju rizicima: promjene u pogledu talenata, rad na daljinu, zaštita podataka, prelazak na digitalno poslovanje te sigurnost sustava i programa - kaže Bazianec.
VIDEO Ivan Anušić: Nijedna afera nije dobrodošla, ali mi nikoga nismo branili ili štitili