Prije dva desetljeća u Ini je radilo oko 17 tisuća radnika, prošle godine bilo ih je oko 4500, najmnogoljudnije, Hrvatske željeznice zapošljavale su više od 21 tisuću radnika, a danas u tri odvojena poduzeća željeznice imaju gotovo tri puta manje zaposlenih – oko 8600 zaposlenih. Dok su poslovali kao HPT, pošta i telekomunikacija brojile su 1995. godine nešto manje od 20 tisuća radnika, a njegova dva nasljednika danas zajedno zapošljavaju oko 12 tisuća radnika.
Dvije tvrtke bankrotirale
Fina je u svojim redovnim analizama podsjetila na deset vodećih poduzeća u Hrvatskoj 1995. i 2016. godine, a usporedba pokazuje da su ne tako davne 1995. godine najveće tvrtke bile nositelji zaposlenosti u zemlji te je u njima radilo 96 tisuća od ukupno 787 tisuća zaposlenih u gospodarstvu. Danas u preživjelim tvrtkama koje su nekad činile okosnicu tadašnjeg privrednog života zemlje radi oko 52 tisuća radnika manje nego 1995. godine
S tadašnje su liste bankrotirale dvije tvrtke, i to Croatia line i Ina polimeri/ Dioki i one su za sobom povukle oko dvije tisuće radnih mjesta. Preostalih 50 tisuća radnih mjesta nestalo je u restrukturiranju, spajanju, smanjenju zaposlenih ili ih je naprosto pregazilo vrijeme i nova tehnologija.
Usporedbe radi, deset vodećih tvrtki u 2016. zapošljavalo je 35 tisuća radnika, no ta bi brojka ipak bila nešto veća da u podacima za 2016. nisu izostavljene tvrtke iz Agrokora. Sam Konzum zapošljava oko 12,5 tisuća radnika, no Agrokorove tvrtke zbog poznatih problema nisu dostavile izvještaj za 2016. Među top deset u 2016. prvi po zaposlenosti bio je zagrebački Holding, s oko 8 tisuća radnika, dok HEP distribucija ima oko 7,5 tisuća radnika. Trgovci vrte velik promet, ali ne vuku zaposlenost.
Nestali ili se razdvojili
Lidl je, primjerice, lani imao 1679 radnika (dva puta manje nego, primjerice, Plodine, a uz veći promet), a Kaufland 2815 zaposlenih. Uz vodeći dvojac Inu i HEP, svoje čvrsto peto mjesto sačuvala je i Pliva, dok su ostali doživjeli velike promjene, bilo da su nestali, razdvojili se u više sustava ili su potisnuti prema natrag.
Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj i zapošljavala oko pet tisuća radnika, a danas je pala na 23. poziciju i u međuvremenu broj zaposlenih spustila na nešto više od tri tisuće. Dobra je vijest da je koprivnička kompanija sačuvala ondašnji prihod te i dalje slovi kao perjanica domaće prehrambene industrije.
Eh, '95 su plaće bile puno niže, prava usporedba bi bila koliki je bio profit poduzeća i koliki postotak prihoda je išao za plaće... No, dobro se vidi da je državne i javne tvrtke bile i danas su socijalna kategorija, a ne bilo što drugo. Čak je pitanje koliko su javna usluga jer ispada da svi mi tu uslugu jako, jako ali baš jako skupo plaćamo. A često ta usluga ili ne postoji ili je vrlo upitne kvalitete...