Pali u smeće, a krediti jeftiniji nego u 2011.

– Pad rejtinga neznatno se odrazio na tržište, kamatna stopa na državni dug porasla je svega 20 baznih bodova, što se može dogoditi bilo koji radni dan trgovanja – zaključio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na posljednjem brifingu u 2012., na kojem se tradicionalno analizira profitabilnost bankarskog sektora.

Pola prihoda u rezerve

Ni banke zasad vjerojatno neće mijenjati aktivne kamate, premda im je neto kamatna marža pala na svega 2,3 posto, tik iznad povijesnog minimuma od 2,16 posto, a istodobno su rasle pasivne kamate. Iznimno visoki troškovi izvora financiranja u prethodnoj godini glavni su razlog pada marže, a niska je marža posljedično jedan od uzroka smanjenja profitabilnosti banaka. No, konačno je rast troškova izvora sredstava zaustavljen i banke njime nikako ne bi mogle opravdati povećanje kamata.

– Hrvatska se danas, bez obzira na rejting, može zadužiti jeftinije nego lani. Svim je zemljama Europske unije pao trošak rizika, nakon što je Europska središnja banka stala iza eura – pojasnio je Bohaček.

Osim niske marže i pada kamatnih prihoda, s obzirom na to da je izostao kreditni rast, glavni je razlog pada profitabilnosti banaka izdvajanje golemog dijela prihoda na rezervacije za loše plasmane. Dok su prije krize hrvatske banke u tu svrhu odvajale oko 20 posto neto prihoda, danas je taj iznos narastao na 50 posto. Udio kamatnih prihoda ponovo je iznimno visok, 70 posto, ali kako im je iznos niži, neto dobit je u prvih devet mjeseci pala 16,5 posto, na 3,09 milijardi kuna.

Nema potražnje

– Iznimno smo visoko kapitalizirani i zahvaljujući tome banke mogu podnijeti da se kriza još malo produlji. Među zemljama koje izvještavaju MMF imamo najveću kapitalnu adekvatnost; čak 20 posto.

Premda se očekuje pojačano kreditiranje državnog duga, iz HUB-a poručuju da se to neće odvijati na štetu gospodarstva.

– Ne budu li banke imale dovoljno izvora, otpuštat će se obvezna rezerva, no ne može se dogoditi da privatni sektor ima \"squeeze\". Banke se ne mogu previše izlagati jednom klijentu pa bila to i država. Potražnje iz gospodarstva trenutačno, na žalost, nema i dotad se država može više kreditirati, ali dođe li do buđenja gospodarstva, banke će ih slijediti kreditima – obećao je Bohaček te napomenuo da su banke iznimno oprezne na troškovnoj strani, štede i ne zapošljavaju, što nije dobar trend.

>> Hrvatski kreditni rejting je \'smeće\'