Postepeno kompletiranje slike poslovanja banaka u prvom polugodištu potvrđuje da su njihovi rezultati u znaku povećanih ispravaka vrijednosti i izdvajanja rezervacija za gubitke, u prvom redu po plasmanima komitentima povezanim s krizom Agrokora.
Nakon što je Zagrebačka banka još u petak objavila izvješće koje je pokazalo snažan pad dobiti upravo na račun golemih rezervacija, u ponedjeljak je svoje izvješće Zagrebačkoj burzi podastrla i Privredna banka Zagreb, čiji je pad dobiti bio osjetno manji. Hrvatska poštanska banka, pak, zbog značajnih je rezervacija i ispravaka vrijednosti rezultatski otklizala u gubitak.
Posve je izvjesno da će bankarski sektor u cjelini i na polugodištu i na razini cijele 2017. zabilježiti znatno lošiji rezultat nego lani, kad je imao ‘pozitivan odbijanac’ u odnosu na prethodnu godinu obilježenu velikim rezervacijama zbog slučaja franak. Oprezan pristup glede rezervacija bankama je već ranije sugerirala i središnja banka, a čini se da su barem vodeće i primijenile preporuku o 50 posto rezervacija za zajmove Agrokoru i s njim ekonomski povezanim tvrtkama.
PBZ je nakon lanjskih 675 milijuna kuna polugodišnje neto dobiti, ove godine iskazao za nešto više od četvrtine manju dobit (492,3 milijuna), a slično je i na razini Grupe, kojoj je s lanjskih 829 milijuna dobit smanjena na 607 milijuna. Praktično u cijelosti pad dobiti posljedica je povećanih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja za gubitke; lani su bili manji od 120 milijuna, a ove godine 329 milijuna.
Dakle, mimo tih troškova PBZ je ostvario bolji operativni rezultat. Blagi porast ostvario je kod neto kamatnih, ali i neto prihoda od provizija i naknada, a pozitivan skor bilježi i u segmentu trgovanja vrijednosnim papirima (uključujući i obračun tečajnih razlika). Usporedno s blagim padom ukupne imovina banke, sa 72,1 na 71,5 milijardi (na razini Grupe sa 82,2 na 81,4 mlrd.), krediti komitentima su povećani za oko 900 milijuna, na 46,5 milijardi. Zaba je, pak, blago smanjila i portfelj (neto) kredita, na 65 milijardi, i stanje depozita (na 73 mlrd), a bilanca joj je, u dobroj mjeri kao rezultat prodaja dijela loših kredita, okopnila za 5,2 milijarde kuna, čime joj se ukupna imovina spustila ispod 100 milijardi kuna.
S obzirom na veći iznos plasmana povezanih s krizom u Agrokoru, Zaba je imala i osjetno veći porast rezervacija nego PBZ, što je na kraju rezultiralo i osjetno manjom dobiti imovinom najveće banke u Hrvatskoj. Glavninu od 882 milijuna kuna rezervacija, koliko ih bilježi sredinom godine, Zaba je izdvojila već s krajem prvog kvartala, a u odnosu na prošlu godinu one su veće za čak 580 milijuna. Posljedično, pak, i dobit poslije oporezivanja okopnila joj je čak 70 posto, na 246 milijuna kuna, dok je operativna dobit oslabila osam posto, na 1,15 milijardi.
Istodobno, čelnik HPB-a Tomislav Vuić uz objavu rezultata istaknuo je kako su zadovoljni rastom osnovnog poslovanja banke. Rasli su im neto kamatni i neto prihodi od naknada, a osvojili su, kažu, i 14 tisuća novih klijenata u građanstvu i 700 novih u gospodarstvu.No, iskazivanjem rezervacija za Agrokor u visini 187 mil. kuna na polugodištu smo imali gubitak od 64,5 milijuna kuna, a dobit ove godine bit će značajno smanjena, kaže Vuić. U banci podsjećaju i kako bi im bez izdvajanja rezervacija po toj izloženosti neto dobit bila oko 100 mil. kuna.