Raspetljavanje mreže gospodarskih interesa s Agrokorom u epicentru pokazuje kako je novac godinama dolazio do posrnulog koncerna Ivice Todorića i tako ga, jasno je danas, umjetno održavao na životu. Još je jednom potvrđeno da je Agrokor mjesecima prije otvaranja krize bio pacijent u komi, kojem su dašak života davali gotovo svi gospodarski i financijski subjekti u državi, uključujući i samu državu čiji su dužnosnici i prije znali da dio javnog kapitala preko fondova gospodarske suradnje odlazi u Todorićeve projekte.
Danas su sporne pozajmice koje su dva fonda gospodarske suradnje pod istom upravljačkom kapom dala Agrokoru, a za koje država nije znala pa sada tom društvu prijeti zatvaranje poslovanja. Znali su državnici da je jedan drugi fond ulagao u Todorića godinama pa to nije bilo nikome sporno. Radi li se o investiranju kapitala ili novčanoj pozajmici, pravno gledano možda predstavlja razliku, ali u suštini nije važno. Novac je bacan, pokazalo se sada, u bunar bez dna, a oni koji su na to pristajali sada pokušavaju pronaći krivca. Prstom se od početka upire u Ivicu Todorića jer je ulagače i banke, kako mu se stavlja na teret, mamio lažiranim financijskim izvješćima. Jesu li Todorić i njegova ekipa jedini odgovorni u ovom slučaju? Jesu li prekaljeni financijski meštri i ugledni menadžeri obmanuti kada su izdašno financijski pomagali Agrokor, pristajući čak i na riskantnu igru s regresnim mjenicama, ili su jednostavno bili prisiljeni tako se ponašati zbog nakaradnog sustava građenog godinama pod okriljem državnih institucija, uporno gurajući godinama glavu u pijesak?
Ovih dana javnosti je predstavljen još jedan krivac – investicijska tvrtka Nexus. Da je Nexus pozajmio Agrokoru novac namijenjen drugim tvrtkama, država i njen povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak znaju od početka krize. Javnost je s time upoznata prije neki dan. Ako je Nexus prevario ulagače čijim novcem upravlja, zašto im odmah nije oduzeta licencija, nego sada kada je ta informacija javna? Privatni investitori u Nexus za svoje poslovne poteze ne moraju tražiti podršku u javnosti. Međutim, polovica tog novca došla je iz državnog HBOR-a, koji izravno nadziru ministri, a njima je javno mnijenje važno.
Javnost ima pravo znati kako se barata državnim novcem. Međutim, u kolopletu Agrokorova poslovanja zasigurno nećemo doznati tko je sve i kako posuđivao novac. Dobivat ćemo samo parcijalne informacije o tome kada to nekome bude u interesu, što bi u konačnici moglo predstavljati opasno poigravanje delikatnim procesom postavljanja na noge zdravih dijelova Agrokorove olupine.
najprije su rekli ( tko , što ) da će revizija biti gotova sredinom lipnja , pa su prebacili termin za kraj srpnja , a nedavno se javno objavilo da je rujan termin za upoznavanje javnosti sa veličinom financijske rupe ... sredinom kolovoza će svečano objaviti kako zbog obima posla revizori neće moći kvalitetno završiti posao do prije božića ... pa će spomenuti veljaču i na kraju prošla godina dana ... a onaj vrli matematičar toni milun , još u ožujku se drznuo postaviti teoriju : ako u rupu od 7 milijardi eura ubaciš 80 milijuna eura dobiješ čistu nulu ( ne i apsolutnu ) ... i sada vidimo da je bio u pravu , toni pogodio odmah ... a revizori revidiraju već pola godine i ništa ...