Treba smanjiti naknade na cijenu rada. Naša industrija želi dobro plaćati svoje ljude, nadam se da će ministar Marić izaći s nekim mjerama. PDV ne treba dirati, radimo i u zemljama s PDV-om od 27 posto, gdje ekonomija raste četiri posto, poručio je s konferencije o korištenju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata EU za male i srednje poduzetnike Bojan Lončarić, osnivač i predsjednik Uprave GDi grupe.
Skup su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga banaka čiji je direktor Zdenko Adrović uputio jednaku poruku.
- Poduzetnici su, prema posljednjim natječajima, iznimno zainteresirani za sredstva koja im stoje na raspolaganju iz EU fondova. Ovih dana iz Europske komisije stiže najava o drukčijoj alokaciji, bit će nešto manje novca za svaku zemlju. Ono što, osim fondova, treba privući, je novi, svježi kapital, porezno rasteretiti vlasnička ulaganja i smanjiti cijenu rada – to je poruka koju već dugo šaljemo vladi. Važno je ovo dobro vrijeme, relativno pristojnog rasta, iskoristiti za smanjenje poduzetničkih barijera, za vrijeme kad taj rast bude niži. U tome banke žele i savjetodavno i kreditno sudjelovati - istaknuo je Adrović, pojašnjavajući razloge zašto Hrvatska i dalje nedovoljno brzo povlači novac iz fondova, iako se poduzetnici iznimno aktivno prijavljuju na natječaje.
U 2018. konačno bilježimo rast kredita poduzetnicima, za što su, kaže Adrović, ključni fondovi EU uz privatni kapital i jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije. Mirjana Samardžić Novoselec iz Zajednice poslovnih savjetnika HGK požalila se da je još uvijek nedovoljno natječaja za povlačenje bespovratnog novca iz fondova EU za poduzetnike, iako se situacija malo popravila.
- Na terenu vidimo da postoji golem interes poduzetnika za natječaje i za financiranje. Tri su grupe zainteresiranih: prva je najbolja, to su oni što kažu: mi moramo investirati, s ili bez fondova. Drugi konstatiraju da moraju investirati, ali neće ako ne dobiju nepovratna sredstva, dok treći traže da im se kaže što sve EU financira, a onda razmišljaju što bi oni mogli tražiti - slikovito je predočila situaciju Novoselec.
- Prva skupina želi investirati što prije i sporost državnog aparata im ne ide na ruku. Drugima je svejedno, a treće morate nekad nazvati i pitati jesu li još zainteresirani za investiciju. Ali, 90 posto su zdravi poduzetnici koji imaju viziju razvoja. Onda nam je jako teško ako im ne možemo pomoći. Kao konzultanti smo radili istraživanja o tome s kojim bi postotkom sufinanciranja bili zadovoljni: zadovoljavaju se s oko 30 posto sufinanciranja - kaže. Smatra da je pogrešan pristup bio kad su davali 70 do 90 posto sufinanciranja, ali za mali krug. Važno je financirati s to malo novca što širi krug ljudi. Kao dobar primjer iskorištavanja EU novca, Ivan Barbarić iz HGK istaknuo je program Konkurentnost i kohezija i prioritetnu os "poslovna konkurentnost“.
- Od sveukupnih 1,14 milijardi eura, udio ugovorenih bespovratnih sredstava je veći od 50 posto. Korisnici su i mala i srednja poduzeća - rekao je Barbarić. Josipa Kutle Stepančić iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije otkrila je i najčešće razloge odbijanja poduzetnika na natječajima za financijske instrumente.
- To se događa kad dobijemo prijave za djelatnosti koje nisu dozvoljene, primjerice, trgovinu i cestovni prijevoz. Tad poduzetnici kroz razne kreativne načine pokušavaju "pretvoriti" stvarne djelatnosti u one koje to nisu. Odbijamo i ako imaju neurednu prošlost poslovanja svog i povezanih poduzeća, zaostale dugove državi, ako su prenosili posao na članove obitelji ili otvaranjem novih tvrtki pokušavaju doći do potpora koje im ne pripadaju - detaljna je J. Kutle Stepančić.
Kaže da nailaze i na čudne poslovne planove koje konzultanti šalju za poduzetnike i često im predlažu svašta, na što nemaju pravo. Hrvatskoj je dostupno ukupno 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. Do kraja prošle godine objavljeni su natječaji ukupne vrijednosti veće od 5,6 milijardi eura. Kroz operativni program Konkurentnost i kohezija poduzetnicima je dostupno više od osam milijardi eura, a do sada je potpisano 3125 ugovora i ugovoreno 43,4 posto bespovratnih sredstava. Osim blagotvornog učinka na gospodarstvo od ulaganja, za državu je pozitivno i što je uvjet za dobivanje novca je nepostojanje poreznog duga.
Ma treba smanjiti i PDV, no 1 postotni poen ne znači ništa. Imalo bi smisla smanjiti PDV na 20%, kakav je u normalnim zemljama... Također treba uvesti nižu stopu na hranu, I Slovenija i Italija i Mađarska imaju niže stope PDv-a na hranu. Ako vam je cijena nekog prehrambenog artikla u trgovini kod nas ista kao i vani, to znači da vani trgovine imaju značajno višu maržu, tako da mogu isplatiti više plaće ili imati više investicija... A davanja na rad općenito treba smanjiti, ne poreze, već sva davanja. Ako se pogleda bruto plaća, onda imamo jednu od najviših bruto plaća od tranzicijskih zemalja, no istovremeno, neto nam je među nižima... Niti parafiskalni nameti nisu mali, zamislite da se prijevoznicima isplati zatvoriti firmu ovdje i otvoriti u Sloveiji jer su trošarine i parafiskalni nameti značajno niži... Ima tu jako puno toga, porezna presija je kod nas jako velika, zapravo je to pravi porezni teror... I ne samo to, novac države je vrijedniji od novca građana i gospodarstva; mi smo jedina zemlja gdje se ne obračunava kamata na obavezne avansne uplate poreza na dobit, mi smo jedina zemlja gdje se na preplaćeni PDV ne obračunavaju kamate niti ga se automatski vraća... Puno je to stvari, jako puno, a vlada kokošari po malo, uglavnom udovoljavajući državnim i javnim strukturama koje ionako imaju minimalno 40% veća primanja od privatnog sektora, a ne rade ništa...