U organizaciji Poslovnog dnevnika, Grada Rijeke i Primorsko - goranske županije u petak je u prostorijama riječkog Hrvatskog kulturnog doma održana manifestacija Poslovni uzlet grada Rijeke.
Kao događaj namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, odlična je prilika koja pruža važne informacija vezane za EU fondove i ruralni razvoj, kreditiranje gospodarstava, te omogućava usavršavanje poduzetničkih vještina. Sedamnaesti po redu, od ukupno 23 Poslovna uzleta u 2015. godini, riječki Uzlet realiziran je uz pomoć Grada Rijeke, županije Primorsko – goranske i gradonačelnika Vojka Obersnela.
U pozdravnom obraćanju Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, naglasio je važnost manifestacije Poslovnog uzleta koju vidi u edukaciji i promociji malog i srednjeg poduzetništva. „Poslovni uzleti snažan su alat u podizanju poduzetničkih znanja i vještina pomoću kojih oni postaju konkurentniji i spremniji za zajedničko europsko tržište i oko pola milijarde kupaca i klijenata.“, ističe. Malo poduzetništvo, u kojem je zaposleno 65 posto ukupnog broja zaposlenih i koje s 50 posto sudjeluje u BDP-u, srž je gospodarstva, dok bez korelacije malog i velikog poduzetništva značajniji gospodarski napredak nije ni moguć. Osim ulaganja u razvoj poduzetničkih znanja i vještina, važno je optimizirati poslovanje dok se pozicija na tržištu osigurava kreativnim i inovativnim pristupom. „Rijeka ima bogatu industrijsku i poduzetničku baštinu, a zahvaljujući razvoju i suradnji znanstvene zajednice i privatnog sektora pretvara se u grad novih modernih tehnologija.“
Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, u prednostima gospodarstva riječkog područja vidi brojne prilike za razvoj. Rijeka, drugi put po redu domaćin Poslovnog uzleta, Uzlete prepoznaje kao idealnu priliku za daljnje umrežavanje i predstavljanje potencijalnim partnerima, tvrdi Obersnel.
„Grad se nalazi u tranzicijskom procesu, a temeljem aktivnosti i malih i velikih poduzetnika tranzicija će se i dovršiti. Okrećemo se nekoj novoj budućnosti, čemu u prilog idu i rezultati relevantnih institucija. Podaci pokazuju kako riječko područje nekoliko godina za redom bilježi pozitivan trend rasta broja poduzetnika i zaposlenih i u ostvarenim prihodima. Ukupni prihodi od 17 milijardi kuna i izvoz težak 3 milijarde i 400 milijuna kuna rezultat su investicija i dobre poduzetničke klime.“ Riječki je gradonačelnik zadovoljan je što veliki poduzetnici dodatno stimuliraju gospodarstvo, gdje su dobri primjeri Jadran Galenski Laboratorij s novim pogonom te brodogradilište 3. Maj koje je prvi put nakon šest mjeseci ostvarilo pozitivne rezultate.
„Dokapitalizacija riječke luke s investicijama u pozadinska skladišta u vrijednosti od 400 milijuna kuna ima implikacije na čitav niz poduzetnika oko lučkog prometa. No, osim riječke luke i uloge njena pomorskog prometnog pravca, pozitivne promjene bilježe se i u zračnom prometu. Zračna luka Rijeka ove je godine ostvarila 60 postotno povećanje prometa u odnosu na prošlu.“ Iako je Rijeka do sad bila slabije prepoznata kao turistička destinacija i ovaj se sektor oporavio, pa je tako broj noćenja porastao 25 posto, dok su prihodi od osnovnih turističkih djelatnosti skočili 73 posto i iznose 257 milijuna kuna.
Ulaže se i u obrazovanje: „Riječko sveučilište, osim što ima velik značaj za znanstveni i obrazovni sustav, putem investicija EU fondova dobilo je deset milijuna eura vrijednu opremu. Superračunalo, s karakteristikama koje nisu najjače samo u RH, već i regiji, dio je opreme koja nije namijenjena samo znanstveno – istraživačkom radu, već može pomoći poduzetnicima u kreiranju novih proizvoda.“ Rijeka se ponosi i formiranjem triju centara kompetencije (CEKOM), od kojih će onaj namijenjen razvoju pametnih gradova objediniti velik dio IT sektora, i razvijat će se uz pomoć brojnih partnera od kojih su Sveučilište, Ericsson Nikola Tesla i riječki Kreativni odjel samo neki.
U CEKOM-u namijenjenu brodogradnji gradonačelnik vidi dobru priliku za unapređenje kvalitete brodogradnje koja se nastavlja na stogodišnje iskustvo i tradiciju, a na čijoj će realizaciji sudjelovati između ostalog i Uljanik te 3. Maj. Nositelj trećeg centra riječko je Sveučilište i namijenjen je biotehnologiji i biokemiji, a svrha su mu primijenjena istraživanja gdje je biorazgradiva plastika samo jedan od proizvoda u pripremi.
Poduzetnicima se obratila i Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, izrazivši zadovoljstvo kontinuiranim, konkretnim i kapilarnim radom Ministarstva na terenu. „Posao nije samo Zagrebu, posao se događa i u manjim sredinama. Poduzetnički impuls i sredstva iz nacionalnog proračuna u 2015. omogućili su otvaranje javnih poziva za prerađivačke i uslužne djelatnosti, a sve vizionare pozivamo da se pripreme za sljedeću godinu.“, veli Lončar. Svjesni manjka iskustva s financijskom pismenošću, pozvala je sve prisutne na redovito praćenje informacija, ali i iskustava poduzetnika koji su koristili neke od pogodnosti, kao i na oslanjanje na razvojne agencije. „Novim financijskim instrumentima, i uz pomoć Agencije za malo i srednje poduzetništvo, omogućen je pristup mikro – kreditima u vrijednosti od 10 do 120 tisuća kuna s petogodišnjim otplatnim planom i počekom od šest mjeseci. Gradovi, u suradnji s županijama i ministarstvom poduzetništva i obrta, imaju pristup kreditnim linijama i kroz komercijalne banke.
Ministarstvo sufinancira tri do pet postotnih poena, a linija Kreditom do likvidnosti ide i do 200 tisuća kuna. Od maksimalne kreditne stope u visini od osam postotnih bodova uz sufinanciranje Ministarstva do pet posto, na korisniku kredita ostaju samo tri postotna kamatna boda.“ Spomenut je i četvrti javni poziv vezan za EU fondove i dane turizma u Poreču, kao i 300 milijuna kuna namijenjenih turizmu i 22,8 milijuna kuna za ICT tehnologije. Najavljena su i dva natječaja za proizvodne kapacitete i tehnologije vrijedni preko milijarde kuna, i još je jednom naglašena važnost praćenja i HAMAG-ovih informativnih servisa. „Najrecentnija statistika malog i srednjeg poduzetništva zelena je. Rastu zaposlenost, izvoz i investicije – Hrvatska raste, a i mi s njom.“ uvodno je predavanje u pozitivnom tonu zaključila Zdenka Lončar.
>> Dobar domaćin razmišlja kao gost – brand strategija u turizmu