Predsjednik uprave Ryanaira: Želimo i vaše domaće linije, i to bez državnih subvencija

Najveća europska aviokompanija Ryanair jučer je u Zračnoj luci “Franjo Tuđman” otvorila svoju bazu i najavila devet novih linija koje će uvesti iz Zagreba ove zime. Tako je ukupan broj linija iz Zagreba i za Zagreb te aviokompanije sada 24, s tri zrakoplova u bazi na “Tuđmanu” (drugi u rujnu, a treći u prosincu). O dolasku Ryanaira u Zagreb i planovima te aviokompanije što se tiče najveće hrvatske zračne luke razgovarali smo s predsjednikom uprave Eddiejem Wilsonom.

Kako ide prodaja karata za Ryanairove letove za Zagreb? Kolika je prosječna popunjenost zrakoplova na tim letovima?

– Kamo god dođemo, ljudi reagiraju na niske cijene naših zrakoplovnih karata. Možda je to za neke ljude iznenađujuće, ali vjerujemo da je ovo početak duge priče našeg razvoja u Zagrebu i Hrvatskoj. Što se tiče popunjenosti zrakoplova, ona sad na cijeloj našoj mreži prosječno iznosi oko 70 posto. No oporavak od pandemije koronavirusa počeo je i bit ćemo opet na 95 posto popunjenosti, a to se odnosi i na rute iz Zagreba. To bi se moglo dogoditi već ove zime vrati li se život u normalu, što će se, vjerujem, i dogoditi.

Najavili ste do kraja godine širenje kapaciteta u Zagrebu. Hoće li biti dodatnog povećanja broja linija?

– Bit će više novih ruta sljedećeg ljeta. Nismo još završili ljetni red letenja za 2022., proučavamo vrlo pažljivo ovdašnje brojke. Kad pogledate mapu naše mreže letenja, kad aerodrom postane baza kao što je to sada postao Zagreb, onda se može povezati s bilo kojom od 240 zračnih luka u koje letimo. To je vrlo korisno za aerodrom, naravno i za putnike, a samim time i za lokalnu ekonomiju.

Što je bilo presudno u odluci da Ryanair baš sad počne letjeti za Zagreb i da otvori svoju bazu u ZL “Franjo Tuđman”?

– Očekujemo isporuku 210 novih zrakoplova u sljedećih pet godina, a koronakriza natjerala je zračne luke i regije da se koncentriraju na pitanje odakle će im dolaziti promet u postkorona razdoblju. Većina aviokompanija postala je manja, nacionalni prijevoznici u većini europskih zemalja bankrotirali su te trebaju državnu pomoć i neće se širiti. Mnogi su od njih su i nestali, poput Germanwingsa. A zagrebački aerodrom jedan je od onih koji se pitaju odakle će im promet stizati u postkorona razdoblju. Zračne luke morat će privući aviokompanije poticajima, a ZL “Franjo Tuđman” i njegov menadžment pokrenuli su svoj poticajni program vrlo rano i mi smo odgovorili na to.

Iz vaše kompanije stizale su i izjave da bi i deset aviona Ryanaira moglo biti u bazi ZL “Franjo Tuđman”. Koliko je to realno i kad bi se to moglo očekivati? Koliko bi onda linija Ryanair imao u tom slučaju?

– Počinjemo s tri zrakoplova u bazi, treći dolazi u prosincu. Šire gradsko područje Zagreba ima 1,2 milijuna stanovnika i iste je veličine kao i Dublin, a ondje imamo 33 aviona u bazi. Ljudi reagiraju na naš dolazak što se tiče turizma, malog poduzetništva, povezanosti, obrazovanja, mijenjaju se ljudske navike i činimo mjesto dostupnim. A time se stvaraju bolji uvjeti za ulaganje, primjerice manji biznisi dobivaju priliku za izlazak na tržište... Vjerujte mi da to će sve transformirati ovdašnju ekonomiju.

Prema najavama iz vaše aviokompanije, Ryanair bi u nekoliko godina u Zagrebu mogao imati tri milijuna putnika?

– To je vrlo lako postići. Sljedeće ljeto imat ćemo milijun putnika. Pratit ćemo potražnju, imamo mnogo zrakoplova. S obzirom na ono što sad radimo u Zagrebu, očekujemo 700.000 putnika ove zime. Ako dodamo još zrakoplova, te će brojke, naravno, rasti.

Ryanair je tužio mnoge europske kompanije Sudu EU zbog financijske pomoći koju su države članice dale svojim aviokompanijama. Jeste li tužili i Croatia Airlines? Odnosno, jeste li podigli tužbu protiv odluke da se toj aviokompaniji odobri pomoć iz državnog proračuna?

– Porezni obveznici diljem Europe platili su više od 30 milijardi eura bankrotiranim aviokompanijama, no to nema dugoročnog efekta. Zašto bi porezni obveznici to plaćali kad privatne kompanije mogu pružiti te usluge? Ljudi se previše brinu o nacionalnim aviokompanijama. Irska nema nacionalnog avioprijevoznika već gotovo 15 godina, a ipak je vjerojatno najpovezanija europska zemlja. A i Croatia Airlines će zbog konkurencije postati konkurentniji. Nije pitanje tko je vlasnik, nego što aviokompanija pruža ljudima koji ondje žive, a ljudi žele sigurnu, pouzdanu i jeftinu povezanost. Uložili smo tužbu protiv odobrenja EK državne pomoći CA jer to narušava tržišnu konkurenciju. Mi nemamo problema oko pomoći zbog koronavirusa, mnoge industrije trebaju stimulacije, ali u avioindustriji ta stimulacija nije samo davanje novca nego je i pitanje što ćeš učiniti s tim novcem. A trebaš dovesti putnike, jer putnici donose poslove, povezanost... Dakle, mi nismo protiv toga da ljudi dobiju novac. Mi smo za to da to bude pošteno i jednako za sve. Ako želite vratiti promet na razinu 2019., treba naći način da svaki avioprijevoznik može konkurirati za to, a to je upravo poticajni program koji imamo ovdje u Zagrebu, a za koji se mogao prijaviti bilo koji avioprijevoznik. Stvar je u transparentnosti, a ne da novac ide u crne rupe.

Je li Ryanair zainteresiran za domaće letove u RH? Recimo na liniji iz Zagreba za Dubrovnik ili Split i PSO (Public Service Obligation) ugovore kojima se subvencionira domaći zračni promet?

– Da, zainteresirani smo. Zašto bi hrvatski porezni obveznici desecima milijuna kuna subvencionirali linije na kojima bismo mi letjeli besplatno? U Irskoj je primjerice bio PSO, koji su porezni obveznici plaćali četiri milijuna eura, a prošlog tjedna mi smo rekli: “Nema potrebe za to. Mi ćemo to raditi besplatno”.

To znači da ste vi spremni letjeti na linijama iz Zagreba za Dubrovnik i Split bez državnih subvencija?

– Da, a umjesto cijene karte od 300 eura na letovima između Zagreba i Dubrovnika u ljetnom redu letenja, Ryanairova prosječna cijena karte za prošlu fiskalnu godinu iznosila je 37 eura. Ne bismo uzeli ni centa poreznih obveznika.