Od početka krize do kraja rujna ove godine iznos nenaplaćenih kredita banaka povećao se sa 12 milijardi na 40 milijardi kuna! Četrdeset milijardi je golem novac i za banke; to je, primjerice, trećina državnog proračuna ili sedam godišnjih proračuna grada Zagreba. Nedavno je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić digao na noge cijelu državu jer je Ministarstvo financija tražilo da u proračun uplati zaostatke od pet posto gradskog proračuna. Da Vlada nije popustila, naplata duga proizvela bi potpunu financijsku blokadu grada Zagreba.
Profit tri milijarde kuna
Uvriježeno je mišljenje da su banke jedine institucije koje nisu osjetile krizu. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarile su i tri milijarde kuna dobiti, ali to im je pošlo za rukom u okolnostima koje su poražavajuće: svaki četvrti dužnik banke iz gospodarstva pao je na koljena i prestao je vraćati dug, jednako kao i svaki deseti dužnik među građanima. Udio loših kredita je sa 12,04 posto dostigao razinu najniže zakonske rezerve koju prema pravilima što vrijede u EU svaka banka mora imati. U Hrvatskoj se još nisu upalili alarmi zbog skoka loših kredita jer su te rezerve, mjerene stopom adekvatnosti kapitala, u hrvatskim bankama znatno više od zakonskog minimuma i iznose 20 posto. Slovenija, na primjer, ima sličan udio loših kredita kao i Hrvatska, i njihove se banke nalaze u velikim problemima jer im je stopa adekvatnosti na granici zakonskog minimuma te im hitno treba dodatni kapital.
Usporedba s drugima u Europi pokazuje da se i s visokim rezervama Hrvatska nalazi blizu opasnih granica. Španjolske banke, primjerice, imaju devet posto loših kredita u svojim plasmanima, Italija nešto manje od sedam posto, a među članicama Europske unije najlošije je stanje u Rumunjskoj i Mađarskoj, gdje se taj udio između 16 i 18 posto. Odmah nakon njih su Hrvatska i Slovenija, a najstabilnije ekonomije na jugoistoku Europe – Slovačka i Poljska – imaju četiri do pet posto loših kredita. Hrvatska je zadnji put imala takav udio 2008. godine, prije naleta krize. Tvrtke su prestale otplaćivati 28 milijardi kuna kredita, a stanovništvo 11,7 milijardi kuna, od čega 3,4 milijarde kuna iznose stambeni krediti.
Ovisnost o mamama
– Loše je, ali očekivao sam i gore podatke zbog stanja u gospodarstvu. Rast nenaplaćenih kredita tipičan je za krizne situacije, a Hrvatska odskače po udjelu loših kredita od drugih zemalja zbog velike nelikvidnosti i neplaćanja – komentira dr. Žarko Primorac.
Pogoršanje u naplati zapelo je za oko MMF-u koji u posljednjem izvješću o stanju u Hrvatskoj problematizira nisku stopu pokrivenosti loših kredita rezervacijama za gubitke po kreditima od 42 posto. Poljske banke rezervacijama su pokrile 70 posto gubitaka. MMF upozorava da velika izloženost dužnika valutnom i kamatnom riziku izlaže banke znatnom kreditnom riziku. Osim toga, snažna ovisnost hrvatskih banaka kćeri o njihovim maticama iz europodručja izlaže hrvatske banke riziku zaraze, što može imati znatan utjecaj na rast ekonomije.
Ma kvragu i kredite, kome je jos to na pameti. Bitno je da imamo cistu Oluju, bogate generale, poiticare i tajkune. Njih 200 na koje smo tako ponosni.