Problem hrvatskih štediša Ljubljanske banke treba biti riješen do zatvaranja poglavlja u pregovorima o ulasku u EU, a pravo je mjesto za traženje rješenja hrvatsko-slovensko mješovito povjerenstvo čije su osnivanje dogovorili hrvatska premijerka J. Kosor i njen slovenski kolega B. Pahor, izjavio je jučer glasnogovornik slovenskog MVP-a Milan Balažic naglasivši da je stečaj zagrebačke filijale Ljubljanske banke samo jedna od postojećih mogućnosti. Za Sloveniju je rješavanje tog pitanja isključivo u nadležnosti Sporazuma o nasljedstvu i pod okriljem Banke za međunarodna poravnavanja u Baselu jer i Ljubljanska banka ima svoja potraživanja prema hrvatskom gospodarstvu koja se kreću od 400 do 800 milijuna eura. Balažic naglašava da imovinu za zamrznutu štednju hrvatskih štediša treba tražiti u Hrvatskoj.
Balažic je jučer kazao da je Slovenija već imenovala svoje članove povjerenstva i o tome obavijestila Hrvatsku. Slovenska je diplomacija jučer u Bruxellesu vodila razgovore s Europskom komisijom o rješavanju pitanja otvaranja dvaju hrvatskih pristupnih poglavlja (13. ribarstvo i 27. okoliš) da se dođe do zajedničkih stajališta temeljem kojih bi EU kao cjelina zastupala stajališta koja su i stajališta Slovenije, kazao je Balažic dodavši da bi nakon uspješne slovenske procedure ta poglavlja mogla biti otvorena.
Po meni su dva problema ovdje evidentna. 1) Totalna impotentost obiju strana u rjesavanju krucijalnih pitanja gradjana (tu bi ubrojio i pitanja na relaciju Zageb- Beograd, gdje je primjera radi, gosp. Strok, vec prije nekoliko godina kupio nekretnine i platio, a ne moze se uknjiziti). 2) Koliki je stvarni dug hrvatske privrede Ljubljanskoj banci u Zagrebu. To su spojene posude i mogu se samo u paketu rijesiti.