U segmentu bankarske industrije 2013. bila je izgubljena godina, s padom dobiti od 70%. Prema pokazateljima, hrvatsko će gospodarstvo i u 2014. imati pad, no dobra je vijest da se pozitivni pomaci mogu očekivati u drugoj polovici godine – najavila je Tea Martinčić, zamjenica predsjednika uprave Hypo banke, na 15. Macroeconomic Outlooku, prognozama njihova odjela ekonomskih istraživanja za 2014. i 2015.
Prijeti deflacija
Direktor ekonomskih istraživanja Hypa Hrvoje Stojić nije revidirao prognozu kretanja BDP-a za 2014.; ostavio ju je na -0,7%, dok nas rast očekuje tek dogodine, i to skromnih 0,8%.
– Kamatne stope veće su od potencijalnih stopa rasta; dok je god tako, naš javni dug raste. S tim se Hrvatska mora suočiti ako želi imati stope rasta i privući investicije – naglasio je Stojić sumirajući da bilježimo jednu od najvećih kumulativnih stopa pada BDP-a od gotovo 10%, a gora je samo Grčka sa 23%; najviše su pale investicije, što smanjuje produktivni kapacitet. Hrvatska proizvodnja pala je stoga oko 15% u posljednjih četiri do pet godina. I dalje će, kaže, rasti nezaposlenost, a i deflacija koju ćemo zabilježiti u prvom kvartalu loša je za gospodarstvo jer se smanjuju prihodovna očekivanja poduzeća, ona manje investiraju i slabije servisiraju dug, nastavljaju s restrukturiranjem bilanci, što vodi do rasta nezaposlenosti. Dobra je vijest suficit platne bilance jer Hrvatska nije ovisna o novom dužničkom priljevu, barem sa strane gospodarstva. No lošim vijestima tu nije kraj: Hrvatska je izgubila tržišni udio u eurozoni, izvoz u EU četiri nam je puta manji od slovenskog.
– Prioritet nam je raditi na premiji za rizik – zaključuje Stojić.
Dugovi još skupi
Puno je optimističniji ekonomski pregled direktora ekonomskih istraživanja Citigroupa Guillaumea Menueta koji poručuje da je eurozona izvan krize već dvije godine, s prognozom rasta za 2014. od 1,5%, no pitanje je može li se istodobno rasti i razduživati.
– Njemačka raste uz pad kredita, previše je kompanija s premalo klijenata, što utječe na ekonomsku moć. Ali bogati kupuju gotovinom, tvrtke ne traže novac za investicije, stanovništvo ne kupuje nekretnine...
Menuet smatra da ne treba podcjenjivati korelaciju između usklađivanja cijena nekretnina i potrošnje. Ljudi se, kaže, bolje osjećaju gdje funkcionira tržište nekretnina.
– Sve je u troškovima servisiranja dugova, cijela priča o oporavku – tvrdi analitičar Citigroupa. No cijene dugova još nisu dovoljno niske, a ECB će, kaže, otkupiti dugove samo ako im cijena dovoljno padne. No potencijalna opasnost leži u padu ostalih cijena, inflaciji, čije dugoročne prognoze pada treba smanjiti da ne bismo došli u poziciju Japana.
>> Zbog prebacivanja iz II. u I. stup hrvatski deficit pada na 4,8 posto u 2015.