Veća potrošnja domaće ribe bila bi dobra i za industriju i za zapošljavanje, a da je potencijala puno, najbolje govori činjenica da kao mediteranska zemlja sa savršeno čistim morem i najsvježijom ribom trošimo svega 10 kilograma po stanovniku, dvostruko manje od europskog prosjeka, čulo se na jučerašnjem predstavljanju projekta Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi u cilju povećanja potrošnje ribe na domaćem tržištu, stvaranja boljeg imidža i brenda domaće ribe te povećanja njezina plasmana i u inozemstvo.
– Projekt je usmjeren prema potrošačima, a isto tako i na stvaranje dodane vrijednosti proizvoda hrvatskog ribarstva – kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.
Domaće je “in”
Trendovi u sektoru su pozitivni. Naši proizvođači grade brend na kvaliteti, održivosti i komparativnoj prednosti, istaknuto je. Sektor ribarstva lani je ostvario izvoz ribe vrijedan 144 milijuna eura, što čini 10% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH, te izvozni suficit ribarstva od 46 mil. eura. No, zato što im je teško čistiti ribu, skupa im je ili jednostavno imaju loše navike, Hrvati u prosjeku ribu jedu samo jednom tjedno i ti se trendovi, čulo se jučer, moraju promijeniti.
Tajnik Udruženja ribarstva HGK Zoran Radan najavljuje dodjelu znaka Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi, koji bi kupcima jamčio da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog porijekla. K tome, riba je neizostavan dio mediteranske prehrane koja se smatra zlatnim standardom u nutricionizmu pa bi sadašnju konzumaciju u Hrvatskoj trebalo udvostručiti na barem dva puta tjedno po 170 g, kazala je nutricionistica Darija Vranešić-Bender.
Standardi visoki
Predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin tvrdi kako je ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom izvozno orijentirana proizvodnja, a glavnina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji izvozni proizvodi su nam tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).
– Hrvatska riba vani je prepoznata kao kvalitetan proizvod i to nam omogućava da svake godine podižemo proizvodnju. Po uzgoju tune smo na trećem mjestu u EU, pri vrhu smo i u uzgoju orade i brancina. U tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje – objašnjava te ističe kako su standardi u proizvodnji vrlo visoki, puno viši nego u trećim zemljama - i naši ih proizvođači ih poštuju što kupcima garantira najkvalitetniju ribu.
– Ulaskom u EU dobili smo regulative koje su nas malo suspregnule u nastojanju da podignemo akvakulturu, ali kontinuirano se ulažu značajna sredstva pa danas možemo ponuditi stvarno vrhunske proizvode u svim segmentima – naglasio je i predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić. Na upit je li riba u Hrvatskoj skupa što odbija potrošače, jučer se čulo kako je srdela između 15 i 30 kuna, a jedna je od najkvalitetnijih. No iako se, primjerice, talijanska srdela u Sloveniji ne prodaje jeftinije od 5-6 eura, kod nas bi na niže cijene možda utjecao niži PDV koji je sada na svježu ribu 25%. U cilju dizanja potrošnje, Mađari su početkom ove godine na tu kategoriju PDV spustili na 5%.
Nema je ribe do svinjske ribe! Na žalost riba je puno skuplja od običnog mesa, i pošto nisam član kradeze imam malu penziju, pa tako riba mere slobodno srat u more i dalje...