Raširena praksa da u potrazi za poslom najviše vrijedi imati poznanstvo na pravom mjestu vrijedi i za hotelijerstvo. Analiza tridesetak jadranskih kompanija pokazala je da su osobna preporuka i poznanstvo broj jedan među načinima na koje se dolazi do kadrovskog pojačanja. I to i kad se radi o menadžerskim pozicijama, ali i kad, recimo, konobar traži svoj prvi posao. Inače, upravo su vrhunski menadžeri i konobari, ali i direktori sektora hrane i pića te kuhari najdeficitarnija zanimanja. S tim da mnogi, i to na svim razinama, rado precjenjuju svoje znanje stranih jezika. Poneki turistički radnici samouvjereno izjave da neki jezik govore, a zapravo raspolažu vokabularom od skromnih stotinjak riječi. Menadžera, pak, koji zna više od tri strana jezika traži se svijećom. A svijećom se zamalo traže i kompanije koje su u potrazi za dobrim menadžerima spremne posegnuti na inozemno tržište.
– To ne prakticiraju u čak dvije trećine analiziranih kompanija. Poslodavci se boje da bi europskog menadžera morali skupo platiti. To je krivo, štoviše, neke domaće menadžerske ‘zvijezde’ zarađuju puno više od europskih kolega – kaže Zlatan Modrić iz agencije Kompozit, organizacijski psiholog koji je analizirao kako se regrutiraju profesionalci u našem hotelijerstvu.
Planiranje kadrovskih potreba općenito je, kaže naš sugovornik, slaba točka domaćeg hotelijerstva. Svaka druga hotelska kuća ne priprema nasljednika i nema scenarij za situaciju da neki direktor ili menadžer ode. Bolje nije ni s edukacijom, a minimalna je i fluktuacija zaposlenih.
– Na to utječe i kriza, sužen je izbor, ali onda izostaje i dragocjena razmjena znanja i ideja – upozorava Zlatan Modrić.
>>Ingrid Antičević u Europarlamentu: 'People must trust us! Thank you'
kako su dobro plaćeni naši konobari dobro je da i hrvatski govore.