Pozitivno razvijanje situacije vezane uz cjelovitost eurozone dalo je euru snagu kakvu dugo nije imao pa ovih dana raste i na hrvatskim tečajnim listama. Danas se na tečajnici HNB-a srednji tečaj eura popeo na 7,58, dok je prodajni prešao 7,60. Promjenu će na mjesečnim ratama osjetiti dužnici kredita valutno vezanih za euro, a istodobno lagano olakšanje očekuje zadužene u švicarskom franku, čiji se srednji tečaj spustio na 6,11 kuna.
Prodaja franka i dolara
Promjene su dijelom rezultat političkih odluka u Europskoj uniji, dijelom su to sezonske oscilacije, no za sve one koji se, bilo zaduživanjem bilo investiranjem, vežu uz stranu valutu, zajedno se mogu svesti na zajednički nazivnik – tečajni rizik. Ako dosad građani i nisu akceptirali kakva je to Pandorina kutija, nakon „perforiranja\" problema s kreditima u švicarskim francima, ubuduće će toga zasigurno biti svjesniji. No, što se s nama značajnim valutama događa i što možemo očekivati u idućem razdoblju?
– Riječ je o mješavini sezonskih i fundamentalnih faktora. Euro jača prema švicarskom franku i američkom dolaru jer je odnos prema riziku već nekoliko mjeseci pozitivan, a u takvim uvjetima traje obrnut proces od onoga koji smo vidjeli na vrhuncu krize; tada je euro slabio, a dolar i franak su jačali. Sada se prodaju franak i dolar, koji padaju, a euro jača – objašnjava ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Ističe da takva kretanja samo jednim dijelom objašnjavaju jačanje eura u odnosu na kunu, drugim dijelom tu su uobičajeni sezonski faktori.
Da na tečaj švicarskog franka utječe sklonost ulagača migriranju investicija u imovinu s većim prinosom, pa ih trenutačno „sele\" iz franka, slaže se i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
– Trenutačno je utjecaj pozitivan, no prerano je za zaključak kako će se situacija s eurom dalje razvijati budući da su prisutni brojni politički rizici. Ali dugoročno postoji trend slabljenja franka – kaže Šantić te dodaje da kod nas od početka godine dominiraju nepovoljni sezonski utjecaji s deprecijacijskim pritiscima na kunu. To je uobičajeno i, u usporedbi s istim razdobljem 2012., nema značajnijih promjena. Šantić ne očekuje da će biti značajnijih oscilacija ni na godišnjoj razini.
– Dominantni se faktori i ove godine odvijaju vani, no događa se i ekstra razduživanje privatnog sektora te razduživanje države u inozemstvu, uz vanjsku neravnotežu: trgovinski deficit i deficit tekućih transakcija. U bližoj budućnosti ti će trendovi trajati dok se ne realizira zaduženje države u prvom tromjesečju, nakon čega će HNB provoditi konverziju valuta.
Eksterni tečajni rizik
Ne isključuje ni intervenciju HNB-a u obrani tečaja kune, no dugoročno to ne bi trebalo smanjiti visinu deviznih rezervi. Stabilan tečaj u 2013. očekuje i Marko Škreb, glavni ekonomist i strateg PBZ-a.
– Predviđanja su da će tečaj eura ostati na istim razinama. Ne kažemo da će biti 7,500, ali bit će u tim omjerima, oko 7,5 – smatra Škreb koji se također poziva na pozitivne efekte opstanka eurozone iz koje očito neće istupiti nijedna članica.
S obzirom da na odnos kune i franka HNB ne može utjecati, tu smo u potpunosti izloženi eksternom tečajnom riziku. Tečaj švicarskog franka u Hrvatskoj, podsjeća Škreb, ovisi o povjerenju tržišta u euro.
– Nakon što je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u srpnju 2012. izjavio da će ECB učiniti sve da spasi euro, švicarski je franak oslabio, pao je na 1,25 eura, unatoč „plafonu\" postavljenom na 1,20 eura. To je izvrsna vijest i za švicarsko gospodarstvo – zaključuje Škreb.
Pritisci na švicarski euro posebno su, kaže, oslabili u siječnju 2013. nakon što je u prosincu švicarska banka Credit Suisse počela uvoditi negativne kamate za investitore koji deponiraju u švicarskom franku. USB taj princip primjenjuje otprije, ali selektivno.
ShimpoPimpo zbog takvih zadrtih ljudi banke i mogu raditi to što žele. ima vas puno pacijenata. kao 1. chf ne pada, to se dešava svaki mjesec, na početku je visoko, na sredini mjeseca pada da umiri budale kao ti. 2. nitko od nas nije ni vidio chf,jer su banke samo kunama baratale.