Sada znamo koliko se štedi u inozemstvu

U Poreznu su upravu pristigle liste s imenima hrvatskih državljana kojima su lani isplaćene kamate na štednju u europskim bankama. Podaci se još obrađuju, a u Poreznoj upravi navode da će uskoro objaviti i prve konkretnije podatke koji će zasad služiti samo kao informacija o razmjerima štednje u inozemstvu jer Hrvatska još nije krenula u oporezivanje kamata. Očekuje se da će do kraja ove godine Vlada prihvatiti zakon o oporezivanju kamata te bi se on počeo primjenjivati od siječnja 2015. godine. Stanovništvo raspolaže sa 143 milijarde oročenih kuna i 17 milijardi kuna štednje po viđenju, dok štednja stranih građana u našim bankama iznosi 8,6 milijardi kuna. Porez na kamate od 12 posto plaćao bi se samo na iznos godišnje kamate veći od 12 tisuća kuna, što znači da bi porezna obaveza sustigla samo malobrojne čija je štednja veća od 400 tisuća kuna.

Što se tiče Hrvata koji štede u inozemstvu, oni bi s takvim porezom mogli biti na dobitku jer su vani kamate na štednju i do 35 posto pa bi im porezna obaveza u matičnoj državi bila niža nego što je u ostalim državama članicama EU. Austrija i Luksemburg, primjerice, naplaćuju porez po odbitku od 35 posto, s time što četvrtinu zadržavaju za sebe, a tri četvrtine prosljeđuju državi članici u kojoj stvarni korisnik ima prebivalište. Budući da Hrvatska (još) ne oporezuje štednju, Hrvatima koji to zatraže, hrvatski dio poreza na kamate u Austriji i Luksemburgu bit će vraćen nakon što to pismeno zatraže od Porezne uprave.

Razne su procjene o razmjerima kapitala koji je iznesen iz Hrvatske u posljednjih dvadeset godina, a razmjena podataka o isplaćenim kamatama donekle će opovrgnuti ili potvrditi nagađanja o desetak iznesenih milijardi eura. Tko ga je htio zadržati mogao je preseliti štednju u treće zemlje ili Švicarsku do 1. srpnja 2013., otkad je Hrvatska kao članica EU ušla u sustav razmjene podataka.

Vjeruje se da oporezivanje kamata na štednju u Hrvatskoj ne bi trebalo dovesti do nove selidbe kapitala jer su kamate na štednju povoljnije nego vani, a i porezna je stopa niža. Kamate na dugoročna oročenja u eurima bile su u ožujku ove godine 2,80 posto (nešto niže nego lani), a na kunske depozite 3,43 posto. Na zapadu se kamata na štednju kreće oko jedan posto, no niže su i kamate na kredite. Oročena se štednja građana u travnju smanjila za 1,3 milijarde kuna, ali u HNB-u objašnjavaju da smanjenje nije posljedica povlačenja štednje zbog najavljenog oporezivanje kamata već jednim dijelom tečajnih razlika i promjena u evidentiranju štediša koji nisu dostavili OIB.