"Budućnost će biti zelena ili je neće biti!". Kad Hrvatska narodna banka poentira poruku skupa o ulozi regulatora i banaka u podupiranju klimatske tranzicije i zelenoga gospodarskog rasta tom glasovitom rečenicom bivšeg australskog lidera Zelenih Boba Browna, jasno je da nešto spremaju. Regulativa vezana uz implementaciju rizika od klimatskih promjena u bankarsko poslovanje još nije spremna, no prema onome što se na skupu čulo – uskoro se očekuje.
Iz istraživanja koje je HNB proveo o upravljanju klimatskim i okolišnim rizikom među 20 hrvatskih banaka, vidljivo je da hrvatske banke ne smatraju klimatske promjene tako dramatičnima kao što ih vide centralne banke. U samo jednoj od 20 misle da će klimatske promjene bitno utjecati na bankarski sektor, dok ih 11, koje drže tri četvrtine bankarske aktive, smatra da će taj utjecaj biti osrednji. Samo dvije imaju klimatsku strategiju koja uključuje rizik od promjena regulative vezane uz klimu, deset ih misli da se taj rizik neće brzo realizirati, a samo pet ih je uspostavilo odjele koje se bave upravljanjem klimatskim rizikom.
Među klijentima koje smatraju najrizičnijima zbog visokog ugljičnog otiska ističu one iz sektora transporta, poljoprivrede i motornih vozila. Samo je devet banaka uvelo "zelene" proizvode; uglavnom se odnose na financiranje energetski učinkovite gradnje, kupnju električnih vozila i financiranje proizvodnje obnovljive energije.
Na pitanje zašto su u hrvatskim bankama toliko nesvjesni mogućeg utjecaja klimatskih rizika Andrea Pavlović, članica uprave PBZ-a, nadležna za rizike, odvraća kako je već neko vrijeme u fokusu pandemija i možda sad banke klimatske promjene ne vide kao aktualnu prijetnju jer kratkoročno gledaju.
- To je novi tip rizika, u začetku smo sa strategijama kako ga voditi i tretirati i kako ga "vidjeti" u proizvodima. Sad gledamo kako uvesti poslovnice bez papira i slične načine kako mi kao institucije možemo smanjiti ugljični otisak. Prisutan je pozitivan pritisak regulatora da se razvije svijest, ali trebamo neko vrijeme. Banke koje su dijelom velikih grupa tu su u boljoj poziciji i usvojit će prakse koje će uvoditi njihove centrale, a manjim bankama bit će teže implementirati alate kako upravljati novim tipom rizika, to je realnost – komentirala je A. Pavlović i zaključila kako to nije samo pitanje upravljanja rizikom, nego i društvena odgovornost.
Na pitanje kani li hrvatski regulator uvoditi neke mjere kojima bi prisilio banke da smanje izloženost klijentima s visokim emisijama, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek odgovara:
- Banke očekuju da će im centralna banka dati smjernice i ne kreću proaktivno u upravljanje ovim rizikom. A to mora ići i iz banaka i od regulatora. Još nije u fazi prisile, nego u poticanju banaka da krenu u pravom smjeru i povećaju svijest o potrebi inkorporiranja klimatskog rizika. U ovom je trenutku to proučavanje i analiziranje onoga što drugi rade. Očekuje se, primjerice, izrada vodiča EBA-e (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), nakon čega bi se usvojili regulatorni okviri i uvele mjere.
- Cijeli bankarski sektor treba podržati, ne samo zeleno financiranje nego borbu protiv klimatskih promjena kako bi se postigao cilj EU-a o nula emisije ugličnog dioksida do 2050. U pandemiji je pristup financiranju dragocjeniji nego ikad. U post-pandemijskom svijetu, financiranje oporavka i rizika koji dolaze od klimatskih promjena su nužnost, biznisi si više ne mogu priuštiti rizik neodrživosti
– istaknuo je Francis Malige, EBRD-ov direktor za financijske institucije.
Frank Elderson, član izvršnog odbora i potpredsjednik nadzornog odbora Europske središnje banke napomenuo je da se osam posto globalnog BDP-a treba uložiti samo u to da se ne poveća emisija ugljičnog dioksida.
- Europski je financijski sistem baziran je na bankama i zato je njihova uloga važna: klimatske promjene su rizik za banke i zato se njima moramo baviti. Potaknut ćemo ih da unesu taj rizik u izvješća. Banke moraju uvrstiti klimatski rizik u kalkulacije, kao i sve ostale materijalne rizike – kaže Elderson i napominje da je, nakon lanjskog pada emisije, ove godine zabilježen drugi najveći povijesni rast.
- Dobra je vijest da kreću velike investicije u oporavak koje uključuju tranziciju na zelenu ekonomiju. Prilagodba može ići kroz legislativu, ali i preferencije potrošača. ECB, zajedno sa središnjim bankama, provodi stres test o utjecaju klimatskih promjena na bilance u bankarskom sektoru Europe i projekcije za sljedećih 30 godina – otkrio je Elderson te dodao kako se nada da će im lekcije iz kovid krize pomoći u iznalaženju načina kako zajedničkim rješenjima odgovoriti na izazove.
Alberto Postigo, zamjenik predsjednika Moodyjeve službe za investitore, poručuje da banke moraju presložiti svoje poslovne modele i uključiti u njih strategiju borbe protiv klimatskih promjena, kao i u izvještaje o financiranju, dok bi regulatori trebali implementirati, recimo, niže kapitalne zahtjeve za zeleni portfelj.
VIDEO: Split je idealan grad za umirovljenike, prema poznatom američkom magazinu.