Nedavna objava Hanfe da su leasing društva 12 godina primjenjivala nezakonite kamatne stope prema korisnicima leasinga potaknula je Udrugu Franak da se obrati HNB-u, Vladi RH, Hrvatskom saboru i DORH-u da, svatko u svojoj nadležnosti, učine potrebne radnje kako bi utvrdili razmjere nezakonitog poslovanja banaka u području ugovaranja kamatnih stopa u svim kreditima ugovorenima prije 2014., kao što je to regulator utvrdio za leasing društva.
U Udruzi Franak tvrde da su i banke na isti načine nezakonito primjenjivale kamatne stope, a da ih regulator nikad zbog toga nije sankcionirao.
- Hrvatske banke u stotinama tisuća kredita ugovorenih prije 2014. ugovarale su nepoštene kamatne stope. HNB kao nadležni regulator do danas nije uspio provesti nadzor niti nad jednom od banaka te utvrditi enormnu količinu nepravilnosti i nezakonitosti pri ugovaranju kamata na štetu hrvatskih građana i hrvatskih pravnih osoba, a takvih nezakonitih pravnih poslova ima na stotine tisuća. Inspekcije izvršne vlasti također su ostale potpuno gluhe i nijeme na bankarske nezakonitosti, a zakonodavna vlast nije poduzela apsolutno ništa da određenim zakonodavnim intervencijama pomogne građanima kako bi lakše sudski došli do svojeg novca koji su im banke nezakonito naplatile – stoji u otvorenom pismu Udruge Franak koja poziva nadležne da "poduzmu potrebne aktivnosti i utvrde razmjere pljačke hrvatskih građana i pravnih osoba od strane hrvatskih banaka", a DORH da pokrene kazneni progon.
U pismu preciziraju da su hrvatske banke, u svim kreditima ugovorenima prije 2014., kako s potrošačima, tako i s pravnim osobama, imale sljedeći način poslovanja razrađen u nekoliko sličnih varijanti:
1. U potrošačkim kreditima u pravilu su ugovarale, i to bez obzira na vrstu i valutu kredita, kamatne stope koje se mijenjaju odlukom banke. Takve kamatne stope neodredive su i zbog toga nevažeće prema odredbama članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima. Takve kamatne stope ugovorene su u više stotina tisuća kredita. U pravilu su tijekom otplate početnu kamatnu stopu banke povećavale na štetu korisnika kredita, a nisu imale za to ugovorene temelje.
2. U ugovorima o kreditu s pravnim osobama banke bi ugovorile parametre i time stvarale privid zakonitog poslovanja, ali budući da su tijekom otplate padale vrijednosti promjenjivih parametara Libora i Euribora, da bi zadržale visoke kamatne stope banke su samovoljno i jednostrano svojim internim odlukama mijenjale ugovorene fiksne marže naviše. Da bi to mogle činiti, banke su u ugovorima osim parametara ugovarale i dodatnu mogućnost da će kamatnu stopu mijenjati svojim internim odlukama. Takvo ugovaranje kamatne stope ništetno je prema odredbama članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima, na jednak način kako su ugovorene ništetne kamatne stope u potrošačkim kreditima.
Procjenjuju da su banke na nepoštenim kamatnim stopama uprihodile oko pet milijardi kuna, a ukupan dug banaka prema potrošačima i pravnim osobama zbog nepoštenih kamatnih stopa zajedno sa zateznim kamatama nije manji od 10 milijardi kuna.
Napominju da je Udruga Franak uspjela u kolektivnom sudskom postupku dokazati da je osam tuženih banaka ugovaralo nepoštene kamatne stope u kreditima s valutnom klauzulom CHF. No, takvo postupanje banaka s kamatama evidentno je u svim kreditima, bez obzira na valutu i na vrstu kredita, ali i bez obzira na to jesu li posrijedi potrošački ili poslovni krediti.
- Nezakonito poslovanje banaka išlo je toliko daleko da su banke pozivajući se na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. utvrdile samovoljno, jednostrano i izvanugovorno svojim internim aktima parametre u svim aktivnim kreditima u kojima ti parametri nisu bili ugovoreni i onda su takvo jednostrano nezakonito utvrđivanje parametara prikazivale u javnosti kao zakonsko utvrđivanje. Zakonom je, naprotiv, utvrđeno da se kamatni parametri koji nisu ugovoreni moraju definirati, uskladiti i ugovoriti s dužnicima – kažu u UF-u.
Dodaju da je Vrhovni sud RH revizijom Rev-1172/18 sudski potvrdio kako izvanugovorno utvrđivanje parametara nije zakoniti način poslovanja hrvatskih banaka, a to znači da su banke u svim postojećim aktivnim kreditima parametre morale ugovoriti u skladu sa zakonom, ako parametri nisu bili ugovoreni kod sklapanja ugovora o kreditu.
- Postoji već značajan broj pravomoćnih presuda kako za potrošače, tako i za pravne osobe, bez obzira na valutu i vrstu kredita, u kojima je dosuđeno da banke moraju vratiti preplaćene iznose kamata uz pripadajuće iznose zateznih kamata. Iako takvih presuda ima više od tisuću, te presude ne čine niti jedan promil ukupnog broja nezakonitih ugovora. Na sudovima je u ovome trenutku preko 30.000 aktivnih predmeta protiv banaka u postupku, od mogućih nekoliko stotina tisuća – upozorava udruga potrošača.
U Mađarskoj nova pravila: Cijepljene osobe u restoranima će moći biti do 23 sata, za njih se otvaraju i mjesta za zabavu
