Svaka roba ima svoga kupca i mi to poštujemo. No nijedan potrošač ne smije doći u situaciju da, primjerice, u trgovini jednako plaća i čokoladni namaz s kakaom i mliječnom masti i onaj koji se na deklaraciji jednako tako zove, a u njemu su, umjesto čokolade, rogač i biljno ulje – komentar je gospodarstvenika, koji su jučer s istaknutim ljudima iz javnog i političkog života u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici podržali osnivanje Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe (SEEN-FSQC), prve međunarodne organizacije sa sjedištem u Zagrebu.
Važno za 72 milijuna potrošača
Prema riječima dr. Zvonimira Šostara, inicijatora mreže i ravnatelja NZJZ-a Dr. Andrija Štampar, cilj mreže je zaštititi zdravlje građana i unaprijediti gospodarstvo u regiji kroz standardizaciju kontroliranja zdravstvene ispravnosti hrane i poticanje testiranja, inspekcijskog nadzora te menadžmenta kvalitete hrane. Mrežu će, prema Šostarovim riječima, voditi institucije iz šest osnivačkih zemalja – RH, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Slovenije, a okupljat će zavode za javno zdravstvo i vodeće znanstvene institute iz tih zemalja, poput našeg Ruđera Boškovića, koji je i jedan od osnivača. Tu su, naravno, i fakulteti koji sudjeluju u edukaciji mladih ljudi koji će sutra raditi u procesu proizvodnje i distribucije hrane u regiji, a do ljeta bi im se trebale priključiti i vodeće institucije iz Srbije, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Mađarske i Albanije.
– Ako danas govorimo o globalnoj debljini, pandemiji šećerne bolesti, naravno da je važna kvaliteta hrane koja se konzumira, a mreža je način da se ta kvaliteta ujednači i na višu razinu digne kontrola uvezene i proizvedene hrane – objašnjava Šostar. Ističe kako će se standardiziranim postupcima izjednačiti granica maksimalno dopuštenih kontaminata u hrani, ali isto tako utjecati i na promjenu legislativa gdje je to moguće. Projekt bi u realizaciju trebao već za tri-četiri mjeseca, a kulminirat će zajedničkom oznakom, odnosno žigom “Kontrolirana kvaliteta” na proizvodu. On bi, čulo se, trebao biti u interesu svih ozbiljnih proizvođača, uključujući trgovačke lance koji plasiraju vlastite robne marke. S “potvrdom” na temelju sveobuhvatnih analiza da je njihov proizvod dobar i kvalitetan, bit će konkurentniji i na domaćem i na inotržištu, koja samo na području novoosnovane mreže čine 72 milijuna potrošača.
I hrana zbližava regiju
– Očekujemo da ćemo do ljeta imati više od 60 članica, zavoda, privatnih poduzetnika i laboratorija, znanstvenih instituta i fakulteta koji će djelovati u sinergiji koju nitko neće moći negirati i minorizirati, čime zapravo postajemo partneri najvećim svjetskim laboratorijima – uvjeren je Šostar. Gradonačelnik Bandić jučer je pozdravio “bilo kakav oblik zajedništva na ovim prostorima makar to bio i hedonizam oko hrane”, što je po njemu izvrstan početak i za druge oblike zbližavanja u regiji.
Radije bih Hrvatsku vidio u istom razredu kvalitete sa zemljama kao što su Austrija, Švicarska, Italija, Francuska. Čemu opet ovo orijentiranje prema istoku (sjeveroistoku, jugoistoku) i zemljama za koje već odavno znamo da spadaju u one u koje razvijene zemlje zapada šalju robu treće klase (dakle, ne čak ni druge, a kamo li prve)? Ostavite se više te "regije" pod kojom nam se uvijek prodaje istok - naša regija je daleko više zapad, i to je smjer u kojem trebamo težiti. Granica prema istoku, ulazak u Schengen, kad smo već u EU. U suprotnom, možemo i izaći iz nje.