Siječanj je trebao donijeti dodatni pad cijena: Evo koliko je hrana pojeftinila

Jeftiniji benzin i sezonske rasprodaje odjeće i obuće spustile su mjesečnu stopu inflaciju u prosincu na minus 0,8 posto u odnosu na studeni. Siječanj je trebao donijeti dodatni pad cijena jer smo u godinu ušli sa smanjenjem PDV-a na niz važnih proizvoda. Državni Zavod za statistiku objavio je jučer da je Hrvatska izašla iz 2018. godine s prosječnom godišnjom stopom inflacije od 1,5 posto, a ove se godine očekuje usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini na samo 0,9 posto. Blage promjene u cijenama roba i usluga za osobnu potrošnju građana ne donose glavobolju nijednoj razini vlasti, a niska stopa inflacije prihvatljiva je i potrošačima jer čuva dostignutu razinu standarda.

Povrće skuplje, voće nije

Prvi službeni statistički podatak o učinku smanjenog PDV-a na cijene i inflaciju u siječnju imat ćemo za mjesec dana, no već se iz prosinačkih cijena može vidjeti da je pojeftinjenje hrane bilo blaže nego što su trgovci najavljivali. Trgovački lanci sa znatnim tržišnim udjelom hvalili su se da su već od 1. prosinca spustili PDV na voće, povrće i meso, no to je očito bio samo marketinški trik. Jučer objavljeni statistički podaci ne potvrđuju da je već u prosincu došlo do značajnijeg pojeftinjenja hrane na koju odlazi gotovo trećina kućnog budžeta. Da su trgovci doista srezali PDV za desetak posto, tada bi cijena hrane u prosincu bila niža nego što su to pokazali podaci DZS-a.

Spuštanje PDV-a s 25 na 13 posto moglo je i trebalo proizvesti pojeftinjenje voća, mesa, povrća i ribe za desetak posto, a lijekova za petinu. Posljednjeg mjeseca u godini meso je pojeftinilo samo 0,6 posto, voće jedan posto, dok je povrće bilo skuplje 4 posto. Farmaceuti se nisu ni hvalili da će pojeftiniti unaprijed, pa su njihove cijene u prosincu stagnirale, a slično je bilo i s ribom. U siječnju je situacija bila prilično šarena. Cijene voća i povrća i inače su podložne sezonskim oscilacijama, primjerice rodna godina i dobra ponuda jabuka i mandarina spustile bi cijene tih dviju voćki i bez nižeg PDV-a, pa je zbog toga teže pratiti efekte poreznih promjena na krajnje cijene na policama trgovinama.

Nikakvih dilema, međutim, nisu imali proizvođači cigareta, čije su cijene odmah u prosincu skočile šest posto, odnosno dvije kune po pakiranju, nakon što je država povećala trošarine. ‘Brzi na okidaču’ su i naftaši te trgovci gorivom, ali samo onda kada cijene sirove nafte na svjetskim tržištima rastu. Primjerice, cijena sirove nafte (tip Brent) na svjetskom tržištu od listopada do kraja godine spustila se gotovo 30 dolara po barelu sa 77 na 47 dolara, odnosno 40-ak posto, no maloprodajna cijena benzina pala je jedva desetak posto. Čim je u siječnju sirova Brent nafta počela poskupljivati, nije trebalo dugo čekati na reakciju trgovaca gorivom.

Gdje uložiti novac

– U ovoj godini očekujemo deflatorne pritiske zbog smanjenja PDV-a na dio prehrambenih proizvoda i manjeg rasta cijena nafte koji bi, u okolnostima ograničenog rasta potražnje, inflaciju trebali spustiti ispod razine iz 2018. godine – navode analitičari Hrvatske gospodarske komore, dok analitičari RBA vjeruju da će usporavanje inflacije ograničiti rast domaće potražnje i brži rast plaća od rasta proizvodnosti.

Bude li novca, ljudi će više trošiti, pa će i cijene manje padati. Inače, inflacija je jedan od parametara po kojemu se računa postotak povećanja mirovina i, što je inflacija niža, usklađenje je manje. Zadnja mirovinska reforma malo je izmijenila formulu za usklađenje mirovina tako da se u formulu jače ugradi povoljniji parametar (70 prema 30 posto), pa bi i ove godine mirovine mogle rasti 2-3 posto ako se nastavi prošlogodišnji tempo povećanja plaća.

Niska inflacija pogoduje potrošačima jer se njome čuva kupovna moć stanovništva, no u nešto su lošijoj situaciji oni koji imaju viška kapitala te štede u bankama. Štedište ne trebaju očekivati veće prinose od postojećih simboličnih kamata koje su za štednju do godinu dana pale na samo 0,02 ili 0,05 posto, odnosno faktički ih i nema. Kamatne su stope u bankama, zapravo, niže od inflacije zbog čega se realna vrijednost novca smanjuje. No, kako drugih sigurnih “meta” za ulaganje nema, i to je bolje nego da izgube znatan dio uloženih sredstava. Brže od inflacije rastu jedino cijene nekretnina, no samo u Zagrebu i turističkim odredištima, dok je prodaja nekretnina u unutrašnjosti zemlje zamrla.

Supernamirnice koje trebate imati u svom domu:

Supernamirnice koje trebate imati u svom domu