Članice kartela OPEC i Rusija postigli su dogovor po kojem će nastaviti smanjivati proizvodnju sirove nafte kako bi potaknuli rast cijena crnog zlata na 55 dolara po barelu.
To će u konačnici utjecati na maloprodajne cijene većine proizvoda u svijetu, što je negativna vijest za građane, ali viša cijena nafte s druge strane vraća interes za ulaganja u istraživanje i razvoj u naftnoj industriji, što je u hrvatskom kontekstu iznimno zanimljiva činjenica.
Ciljana cijena 55 dolara
OPEC je podsjetimo prije šest mjeseci postigao povijesni dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, a sada su ga prolongirali sve do ožujka 2018.godine. Nakon petnaest godina OPEC-ove članice i još 11 zemalja koje nisu članice kartela uspjeli su postići dogovor koji je kao rezultat imao rast cijena od gotovo 20 posto. U veljači je tržište pokazalo da se ukupna opskrba tržišta smanjila za otprilike 1,8 milijuna barela dnevno što je bio dokaz da je dogovor poštovalo više od 80 posto zemalja koje proizvode naftu. Ni pojačana proizvodnja nafte u SAD-u nije poremetila plan pa je postignut primarni cilj, a to je bilo zadržavanje cijena iznad 50 dolara po barelu. Novi dogovor nije impresionirao tržište pa je cijena ostala jednakom oko 51 dolar po barelu, međutim, očekuje se da će polagano rasti prema razinama od 55 dolara po barelu do kraja godine.
– Ovo će biti dugoročna igra i spremni smo napraviti što god je potrebno – kratko je kazao Khalid Al-Falih, saudijski ministar energetike nakon sastanka u Beču komentiravši da je akcija postigla svrhu zbog koje je pokrenuta. Nigerija i Libija držat će se dogovora i dalje, a Iran je proizvoditi na istim razinama kao i proteklih mjeseci, dok će neke zemlje dobiti dozvolu i za podizanje proizvodnje. Rast cijena sirovine znači i vjerojatni rast cijena većine proizvoda, a naročito cijena prijevoza.
– Proteklih nekoliko godina domaće je gospodarstvo profitiralo od drastičnog pada cijena nafte na globalnom tržištu. Deflacija uzrokovana padom cijena nafte potaknula je i ekspanzivnu monetarnu politiku. U slučaju da se cijena nafte oporavi, rast će pritisak i na podizanje kamata i na inflaciju. Ne očekujemo vidljiviji skok cijan u maloprodaji nego njihovo postupno povećanje- kazao nam je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Naime, niska cijena nafte znači i jeftiniju proizvodnju i transport pa su proizvodi jeftiniji i u maloprodaji što je kao posljedicu imalo da se za isti novac može kupiti više robe, a time je rasla i potrošnja u Hrvatskoj, a time i BDP. Vraćanjem na staze inflacije diže se cijena proizvoda, a ako to ne prate veće plaće pada kupovna moć.
Ulaganja u nove bušotine
Veća cijena nafte čini i ulaganja u nova istraživanja isplativijima. Naftni stručnjak Davor Štern upozorava da OPEC već dugo pokušava ponovno postati regulator cijena ali i da im to ne uspijeva.
– Ulaganja u hrvatski upstream će pratiti ove trendove pa s današnjim cijenama ne možemo očekivati veliki rast ulaganja. Danas se isplate jedino nekonvencionalne metode povećanja iscrpljivanja na starim poljima – komentar je Šterna. Ako bi cijena pak premašila 60 dolara po barelu našlo bi se mnogo zainteresiranih za ulaganje u kopnena istraživačka polja u Hrvatskoj dok bi cijena iznad 70 dolara vratila čak i interes za istraživanjima u Jadranu.
HeHe, kakav naslov... Cijena nafte $52, a treba biti iznad $70 da netko uopce pocne razmisljati ulaganju u busenje... Nego, sto bi se desilo s proracunom da cijene odu iznad $70, a mi placamo trenutno benzin isto koliko smo ga placali kada je cijena bila $100? Da li to znaci da bi litra bila 20kn?