Američke rafinerije zabilježile su najveću proizvodnju u posljednjem desetljeću, a rekorde su postigle i u količinama izvoza.
Posljedica je to veće proizvodnje nafte iz škriljevca, ali puno više činjenice da Meksiko i nekoliko zemalja Latinske Amerike nisu ulagali u svoje rafinerije pa moraju koristiti one u susjedstvu. U svakom slučaju, rafinerijski posao u SAD-u cvjeta, što nije neočekivano jer je uobičajeno da u godinama relativno niskih cijena nafte rafinerije dobro posluju.
Utrka za najklijenta – Japan
Američke su rafinerije tako lani ostvarile proizvodnju od 3 milijuna barela dnevno, a prije desetak godina taj iznos bio je više nego dvostruko manji s ukupnom proizvodnjom od samo 1,2 milijuna barela dnevno. Uspjeh je u tome što su zemlje poput Meksika, Nigerije i Brazila zapustile svoje rafinerijske kapacitete i sada su ovisne o uvozu iz SAD-a. Tako je Meksiko tijekom 2016. godine uvozio više od 50 posto svojih ukupnih potreba za rafinerijskim proizvodima, ponajviše benzina, jer su njegove rafinerije kojima upravlja državna naftna kompanija loše radile. Da je riječ o unosnom poslu dokazuje i to da Bliski istok i Kina pokušavaju konkurirati Amerikancima u rafinerijskom biznisu. Kina je lani također zabilježila rekordan izvoz dizela i benzina, ali od SAD-a želi preuzeti najvećeg klijenta u Aziji, Japan, koji uvozi oko 380 tisuća barela američkoga goriva dnevno.
I dok Amerikanci bilježe rekordne zarade i proizvodnju u rafinerijama, domaći rafinerijski biznis i dalje grca u dugovima. Može se povući paralela sa zemljama koje nisu dovoljno ulagale u modernizaciju poslovanja jer su mnoge rafinerije zbog zastarjele tehnologije postale neprofitabilne. Sličnu sudbinu doživljava rafinerija Sisak koja je, prema izvješću o poslovanju, Ine ponovno zabilježila minus, ovaj put od 264 milijuna kuna. U izvješću o poslovanju MOL-a, suvlasnika Ine, stoji da je u segmentu rafinerije i marketinga zabilježen plus.
MOL na rafinerijama zaradio
Sektor rafinerija i marketinga ostvario je snažne rezultate, uz čistu CCS EBITDA dobit od 1,5 milijardi dolara, stoji u MOL-ovu priopćenju za medije. To je tek neznatno manje od rekordnih razina iz 2015. „Next Downstream Program“, trogodišnja inicijativa usmjerena na povećanje interne učinkovitosti, s ciljem poboljšanja EBITDA za 500 milijuna eura, odvija se prema planu te je u prve dvije godine programa već ostvareno 340 milijuna dolara, izvijestio je MOL. Cijena nafte jučer je na svjetskim tržištima iznosila oko 55,6 dolara po barelu, što je cijena za 35 posto veća nego što je zabilježena prije godinu dana.
>>Trebamo li rafinerije? U Europi ih je u osam godina zatvoreno 11
>>U naftnom biznisu ništa se ne događa bez Rusa i Amerikanaca
