Sljedeća godina donosi stagnaciju uz blagi rast BDP-a

Ova godina bit će šesta za redom u kojoj imamo gospodarski pad, za sljedeću nam Europska komisija predviđa blagi rast od 0,2 posto, ali što je opet najlošije u odnosu na ostale zemlje članice EU, a analitičari HGK predviđaju stagnaciju uz moguć rast od 0,2 do 0,5 posto.

- Rast će najviše ovisiti o zbivanjima na domaćem tržištu i onim izvoznim – rekla je Jasna Belošević Matić, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK na brifingu za novinare. Direktor sektora Zvonimir Savić nadovezao se je kako je za rast ključni veći izvoz uz oporavak osobne potrošnje.

Rezultati iskoristivosti EU fondova mogu se vidjeti tek oko sedme godine

Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK osvrnula se je na prednosti od članstva u EU i iskoristivost fondova EU, kazavši kako se rezultati iskoristivosti fondova mogu vidjeti tek oko sedme godine, zbog čega je i teško trenutačno nas uspoređivati s ostalim zemljama. Ipak, rekla je, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi biti i bolja. Za kohezijsku politiku u razdoblju do 2020. predvidjeli smo oko osam milijardi eura, što nas svrstava u sredinu među ostalim zemljama članicama.

- Korištenje novca iz fondova važno je kako bi došli do svježeg novca važnog za rast i razvoj, a da istodobno nemamo povećanje javnog duga – rekla je Belošević Matić. Gelo je kazala kako se je članstvo u EU različito odrazilo na pojedine zemlje, pa je tako primjerice Poljska imala u kontinuitetu rast i veću zaposlenost, dok je Letonija imala pad, a tek se potom oporavila.

Prema anketi koju je proveo HGK domaće tvrtke u ovoj godini od ulaska u EU najviše među izvoznim tržištima računaju na tržišta unije, prije svega Njemačke, Italije i Austrije, a među prvih deset nije BiH, koja im je u anketi iz 2010. i 2011. godine bila na prvom mjestu. U razdoblju krize domaći BDP pao je 12 posto, industrijska proizvodnja 18 posto, trgovina na malo 17 posto, a čak 38 posto pala je građevina. Zbog takvog pada, blagi rast BDP-a može se nazvat samo stagnacijom, a za oporavak trebao bi nam rast od barem tri do četiri posto.

>>Europska komisija: Rast BDP-a u Hrvatskoj u 2015. godini će biti tek iznad nule

>>'Pad BDP-a iznenađenje je za neke ljude u Vladi, a za ostale nešto što je nažalost normalno'