Njemačka je gospodarski pokorila Europu, svi uzimaju kredite kako bi kupili njemačke proizvode. Ali postoje četiri europske zemlje s kojima gospodarski njemački div ima deficit trgovinske bilance, među njima je i Slovenija, koja uspijeva Nijemcima prodavati automobile, automobilske dijelove za BMW, Audi, VW, prodaje im i štednjake, hladnjake i perilice Gorenje Bosch, lijekove Krke i Leka.
Slovenski ukupan izvoz više je nego dvostruko veći od hrvatskoga, Slovenija je lani izvezla 23 milijarde eura robe, Hrvatska 10,3 milijarde. Doduše, more i sunce omogućavaju nam da na stavci usluga u velikoj mjeri nadoknadimo taj manjak, ali ipak, dvije zemlje s približno sličnim startnim pozicijama danas stoje različito. Hrvatska je, doduše, imala rat, ali i vlastiti projekt loše privatizacije te trpi praktično fiksni tečaj kune dvadesetak godina. Slovenija je pak uspjela sačuvati nešto više industrije iz doba Jugoslavije nego Hrvatska, a primjenjivala je i plivajući tečaj tolara sve do ulaska u eurozonu.
Tečajna politika
Lani je rastao i slovenski i hrvatski izvoz. U Sloveniji je politička scena bila uzburkana, premijerka Alenka Bratušek morala je otići jer ju je s čela stranke Pozitivna Slovenija smijenio Zoran Janković i dežela se upustila u još jedan politički eksperiment, izabravši Miru Cerara čija stranka se zove po njemu i koji je na čelo vlade došao kao potpuni početnik u politici. Ipak, industriji političke igre nisu pomrsile konce i Slovenci su lani uspjeli plasirati 6,9 posto robe više nego 2013. godine. Najveći izvoznik je Krka kojoj je uspjelo plasirati 1,1 milijardi eura robe! Gorenje ima milijardu eura izvoza, Lek 982 milijuna.
Sve su to proizvodi u kojima Slovenija izvozi puno vlastitog rada, za razliku od hrvatske Ine, koja uvozi naftu, izvozi derivate i predvodnik je među hrvatskim izvoznicima. Valja podsjetiti i da je Hrvatska više nego dvostruko veća po broju stanovnika, u Hrvatskoj je oko 4,25 milijuna ljudi, u Sloveniji 2,03 milijuna. Pa tako Slovenija po stanovniku izveze 11,3 tisuća eura, Hrvatska 2,4 tisuće. Zašto je tako? Makroekonomist Ante Babić ističe kako Hrvatska već 25 godina ne potiče one koji su sposobni ići dalje, nego subvencionira one koji nisu konkurentni. Umjesto brige o razvoju i novim radnim mjestima, hrvatske vlasti zbog socijalnih razloga uglavnom brinu o očuvanju radnih mjesta, uglavnom u tvrtkama koje nisu konkurentne. Može se dodati da je, slično tome, Hrvatska budno pazila da vrijednost kune ostane precijenjena kako bi građani mogli otplaćivati kredite, ali smo zato došli u gospodarsku situaciju u kojoj građani unatoč očuvanom tečaju ne mogu plaćati kredite.
Kasnimo 15 godina
Država je tako davala najviše na očuvanje radnih mjesta, na industrije koje nisu konkuretne iscrpljivali su se potencijali državne intervencije, pa su zapostavljeni ostali oni koji su mogli postati lokomotiva. U posljednjih pet godina, kaže Babić, stvari se ipak pokreću, HBOR pomaže izvoznicima, ali to je, ističe, 15 godina prekasno. Ekonomist Ljubo Jurčić nedavno nam je rekao kako je aktualna vlada većinu nevolja ekonomiji proizvela dizanjem PDV-a na astronomsku razinu od 25 posto. Za razliku od nas, Slovačka – koja je, uz Nizozemsku, Irsku i Sloveniju, među četiri države koje uspijevaju imati suficit u razmjeni s Njemačkom – snizila je poreze, pojednostavila porezni sustav, a ipak povećala porezne prihode te imala veliku stopu rasta koje je uoči krize dosegla 10 posto. Dok Hrvatska i dalje tek turizmom i transportom nadoknađuje minus u trgovinskoj bilanci, koji je lani bio 7 milijardi eura, Slovenija je lani u plusu od 1,7 posto ili 393,9 milijuna eura. Valja dodati i da je cijeli niz slovenskih tvrtki propao ili su prodane strancima, neke je država spašavala, pa na tržištu, primjerice, nema više Murine konfekcije. No, saldo je za Sloveniju ipak pozitivan, a tvrtke u vlasništvu stranaca i dalje su na popisu velikih izvoznika, poput Droge Kolinske Emila Tedeschija ili Sava guma koje su sad u sklopu Goodyear Dunlopa.
kad HR ima glupu ministricu vanjskih poslova koja izvozi samo prizvode svoje Firme...ahaahhahah