Kreditna agencija Standard&Poor opet je kaznila Hrvatsku i spustila kreditni rejting zemlje na razinu BB, kojim se označavaju zemlje sa špekulativnom kreditnom sposobnošću i visokim kreditnim rizikom.
Daljnji pad i u razini koja se kolokvijalno naziva smećem velik je udarac za hrvatsku Vladu jer se ove godine mora zadužiti za 43 milijarde kuna, a pad rejtinga povećat će kamate ili onemogućiti izlazak na inozemno tržište.
Ne vjeruju Vladi
Agencija se na to odlučila jer ne vjeruje Vladinoj politici, štoviše, vjeruje da ni ove godine neće biti oporavka, pa čak ni na razini statističke pogreške.
– Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim zbog rigidnosti tržišta rada i složene poslovne okoline – navodi Standard&Poor’s, koji se u objašnjenju svoje ocjene poslužio i psihološkim terminima nazivajući Vladinu politiku “samodopadnom”. Taj je termin agencija upotrijebila opisujući mogućnosti korištenja europskih fondova.
– Vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Nastavak politike samodopadnosti mogao bi dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU – navodi S&P, odnosno da će u zajedničku blagajnu uplatiti više eura nego što će ih povući.
Linić je nakon razgovora s predsjednikovim Savjetom za gospodarstvo pokušao relativizirati najnoviji neuspjeh pa čak i ponuditi tračak optimizma iako nije jasno na čemu se temelji.
– U 2014. zaustavit ćemo pad rejtinga, a možda ćemo ga čak i popraviti – kaže Linić, a kao argument navodi da u ocjenu rejtinga nisu uvrštene najnovije reforme koje je Vlada najavila, a koje provodi uz pomoć Svjetske banke, poput reforme sustava socijalne zaštite za koji je Vlada od investicijskog partnera dobila zajam od 70 milijuna eura.
Pad rejtinga poklapa se s početkom ulaska u proceduru prekomjernog deficita, ali i izradom rebalansa proračuna jer idućih tjedana ministar financija mora pronaći čak 7,7 milijardi kuna, dio će rezati kroz rashode, a dio namaknuti novim porezima. Više je to nego što je preporučila Europska komisija jer su u nepuna dva mjeseca iskrsnuli novi minusi u zdravstvu – teški 3,4 milijarde kuna – i to netom su potkraj prošle godine tolikom svotom sanirali stare dugove.Linić je ovaj put lukavo prebacio lopticu na premijera i Vladu da odluče na koga će pasti teret spašavanja javnih financija, a on je ponudio niz mogućih varijanti: od oporezivanja kamata, zamrzavanja ili smanjivanja mirovinske štednje, povlačenja dobiti iz javnih poduzeća, ukidanja olakšice na reinvestiranu dobit.
Njegovi dosadašnji prijedlozi uglavnom su bili odbacivani: od oporezivanja nekretnina, preko zamrzavanja uplata u stambenu štednju, ukidanja poreznih olakšica za prvi stan i slično pa Linić sad prepušta premijeru da preuzme odgovornost za teške odluke. Prema navodima izvora iz Vlade, premijer ne želi dirati u imovinu mirovinskih fondova, a tome nisu skloni ni u HNS-u. HUP se jasno stavio na stranu protivnika smanjenja deficita kroz povećanje prihoda, a osobito diranja u obvezne mirovinske fondove jer tvrde da se bolji rezultati postižu mjerama na rashodnoj strani.
Još 4 dana
Četiri dana prije službenog ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, Ured za informiranje Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije organizirali su u Zagrebu konferenciju na kojoj su također prevladavali pesimistični tonovi. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da su u protekle dvije godine uštedjeli na plaćama i materijalnim rashodima tri milijarde kuna, a čak šest milijardi ostavljeno je gospodarstvu, ali se ne vide efekti. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević vjeruje da će Hrvatskoj trebati pet godina da spusti deficit ispod 3% BDP-a, a proračunu svake godine kronično nedostaje milijarda eura, što će se namicati novim porezima i privatizacijom imovine.
Baš čudno. Porezna presija i "uvođenje reda" nije dovelo do blagostanja? Moglo bi se reći da je sve što je vlada radila s područja financija i gospodarstva bilo štetno, glupo, nepromišljeno i dugoročno štetno.