Sezonski poslovi u poljoprivredi i prvi veći broj turista na Jadranu već se vide i u službenoj statistici nezaposlenih. Burza javlja da su potkraj ožujka imali oko tri tisuće nezaposlenih manje nego lani, a ako je suditi prema prošloj godini, ove bi godine barem 40 tisuća radnika moglo sezonski raditi dva do više mjeseci. Broj nezaposlenih sada se spustio neznatno ispod 340 tisuća i ako ne bude veliki val stečajeva, do jeseni bi mogao pasti ispod tristo tisuća.
Najvažnija je preporuka
‘Pražnjenje’ burze trebalo bi potrajati do kraja rujna, a vladajući se nadaju da bi tada tržište rada moglo odahnuti i zbog Vladinih mjera, obnova fasada i javnih zgrada koje će navodno zaposliti 50-ak tisuća građevinara širom zemlje, budu li, naravno, svi legalno radili.
Sezonski su poslovi uglavnom kratkotrajni, slabo plaćeni, vezani su uz turizam, usluge i poljoprivredu, a u njega je uz lokalno stanovništvo u priobalju uključen i velik broj nezaposlenih iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Dosad su tvrtke dostavile Zavodu za zapošljavanje zahtjeve za približno 15 tisuća sezonskih radnika, a u prva tri mjeseca ove godine zaposlili su ih 3433, što je 15 posto više nego lani u isto vrijeme. Oko tri tisuće sezonaca otišlo je i u Njemačku. Procjenjuje se da uz legalno zaposlene u poljoprivredi radi velik broj ljudi na crno, pa Vlada najavljuje ozbiljnije kontrole po poljima, ali i jednostavnije procedure zapošljavanja. Umjesto prijave u mirovinski sustav i odjave, vlasnici farmi i poljoprivrednih imanja za sezonce u poljoprivredi kupovali bi dnevne markice i tako im omogućili da steknu staž.
Do posla se dolazi po preporukama, ali ovih dana stotine oglasa za sezonske poslove objavljuju i poslodavci i posloprimci.
– Već tjedan dana javlja se svakodnevno tridesetak ljudi. Prijašnjih godina već na početku bi pitali za plaću, no sada to i ne pitaju, važno im je da dobiju posao – govori Nikica Perić, vlasnik Bavaria trgovine koja traži petero zaposlenika na određeno vrijeme, kuhare, konobare i pizza majstore, za rad na Viru. To su ujedno najčešće tražena sezonska “morska” zanimanja, uz čistačice, recepcionare, prodavače suvenira i nakita itd. Na manje tipičan oglas za mornara kormilara prva dva dana nije se javio nitko, ali to poslodavca ne iznenađuje.
– Ljudi koji imaju iskustvo i položene sve ispite uglavnom imaju posao i u tokovima su kojima će do njega doći, i mi smo imali čovjeka za to mjesto, ali se dogodio nepredviđeni slučaj, no vjerujemo da ćemo nekog naći – kažu u dalmatinskom obiteljskom obrtu sa 40-metarskim brodom koji krstari od Splita do Dubrovnika. Napojnice ondje i udvostruče fiksnu plaću, pa uz smještaj i hranu na šest mjeseci, sretnom mornaru ostaje za život ostatak godine.
Konobari “u žrvnju”
Skipera je već prvog dana našla rovinjska obiteljska tvrtka za luksuznu jahtu, a javilo se dvadesetak zainteresiranih. Plaća je 25 do 35 kuna po satu. – Uvjeti za skipera koji prevozi putnike na jahti su rigorozni, i inače smo uvijek uzimali ljude po preporuci. Profesionalnost mora biti na razini, kao i stručnost, pa uza sve papire, kandidata stavimo na probu, npr. da preparkira brod po lošem vremenu ili na vrlo uskom prostoru, tako da odmah utvrdim je li dovoljno stručan – opisuje istarski vlasnik.
I dok u obiteljskim turističkim obrtima pomno biraju zaposlene, pojedini turistički kompleksi masovno naruče, primjerice, 40 konobara sa Zavoda za zapošljavanje i ubace ih u žrvanj bez posebne edukacije i pripreme.
– Sezonci različitih zanimanja često nisu kvalificirani niti su odradili pokoju sezonu pa nisu u stanju odraditi posao kvalitetno. Pokazalo se da se uz iskorištenost kapaciteta od 180 dana godišnje isplati imati kvalitetnu stalnu radnu snagu, samo da se postigne tolika iskoristivost – tvrdi Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga.
Inače, portal MojPosao bilježi porast broja oglasa u turizmu i ugostiteljstvu u veljači i ožujku, i to 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pripisuju to očekivanju većeg broja turista ovog ljeta, ali i ranijem početku turističke sezone jer je Uskrs ove godine bio gotovo mjesec dana ranije nego prošle. Kada je riječ o kvalifikacijama potrebnim za zaposlenje u turizmu, u 47% njihovih oglasa stručna sprema nije bila bitna, dok se u 40% slučajeva tražila srednja stručna sprema. Engleski jezik kao uvjet zaposlenja bio je naveden u 44% oglasa, dok su njemački (16%) i talijanski jezik (10%) bili znatno manje zastupljeni. Rad na računalu kao uvjet je bio naveden tek u 28% oglasa.
Zanimanja iz kategorije turizam i ugostiteljstvo, prema podacima portala MojPosao o visini plaća, imaju 26% nižu plaću od prosjeka. Međutim, prosječna plaća u ovoj kategoriji u odnosu na prošlu godinu ipak je narasla 9 posto.
Zabunio se novinar u naslovu, ............... terbalo je glasiti ........... . Traži se \" ................ 400 000 ................. \" konobara, sobarica, i bauštelaca ..........