Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka
U ovom trenutku izgleda da bi u sljedećoj godini moglo doći do blagog usporavanja gospodarske aktivnosti, no ne treba očekivati značajnije usporavanje ili recesiju. Domaća potražnja se oporavlja, EU fondovi se bolje koriste nego prethodnih godina i vežu uz investicije, što je svojevrsni amortizer koji će pozitivno utjecati na rast. Također, nema ni fiskalnog ni eksternog deficita pa gospodarski rast, premda sporiji od željenoga, ipak djeluje robusno. U svemu tome ostaje problem naših strukturnih slabosti koje se, na žalost, ne otklanjaju dugi niz godina, što uzrokuje emigraciju i nedostatak radnika u nekim sektorima.
Prije svega mislim na visinu poreznog i neporeznog opterećenja, nereformiranu javnu administraciju, sporo i neefikasno pravosuđe u dijelu gospodarskih sporova i stečajnih procedura te prepreke ulaganjima i izostanak ozbiljnijih napora u dijelu razvoja privatizacije i tržišta kapitala. Propuštamo dobar moment na svjetskim tržištima da privučemo ulagače i kroz to povećamo efikasnost i pokrenemo ulaganja u nekim sektorima u kojima je država tradicionalno sveprisutna, poput energetike, zdravstva i infrastrukture.
U nedostatku većih i ambicioznijih projekata koje bi i banke sigurno rado poduprle, tržište nam ostaje limitirano domaćim investicijama i potražnjom. Takvo tržište, zbog pada broja stanovnika i starenja populacije, ne može biti okosnica rasta. Nju treba tražiti u izvozu i u međunarodnoj konkurentnosti. Zasad je turizam taj koji je dominantno zauzeo takvu orijentaciju, ali i dalje nedostaju drugi sektori koji bi ga pratili istom strategijom.
Ponavljam, banke su sposobne popratiti takav razvoj, jer smo ove godine zabilježili oporavak kreditiranja u svim segmentima. Uz to, bilježi se i nastavak trenda smanjenja kamatnih stopa, osobito u dijelu kreditiranja poduzeća, tako da tu ponovo imamo konkurentne kamatne stope. Banke i dalje imaju jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala u EU, a zadržat će ju i u sljedećoj godini, što znači da su spremne kreditnom ponudom podržati brži gospodarski rast. No, njega nije moguće generirati ako nema bržih i konkretnih reformi.
Trenutno povoljno svjetsko gospodarsko okruženje moramo iskoristiti za temeljitije promjene. Oko tih reformi je potreban javni konsenzus, zahvatile bi ne samo promjenu javnog servisa i stvaranje uvjeta za nove investicije već i promjenu obrazovanja djece i mladih.
Kroz poticanje kreativnog i proaktivnog načina razmišljanja te razvoja osobne odgovornosti, nove će generacije imati jasna očekivanja i sposobnost tražiti od državnog sustava da bude u službi, a ne uteg njihovom razvoju. Na taj ćemo im način pružiti prilike da svoj poslovni i osobni uspjeh grade ovdje, bez obzira jesu li rođeni u Hrvatskoj ili u nekim drugim zemljama EU. Hrvatska će se dugoročno razvijati samo ako će biti poželjno mjesto za život mladim ljudima. A to će tako očuvati i razvijati ne samo stabilne sustave, među kojima je bankarski sektor, već i one koji se tek ili pred restrukturiranjem ili na početku razvoja.