Hrvatska se u srednjoeuropskim okvirima doživljava kao država prihvatljivih cijena nekretnina, koje su danas još uvijek 15 posto niže nego što su bile pretkrizne 2008.
Zadnjih godina u Hrvatskoj se proda oko 25 tisuća stambenih nekretnina – dvadeset tisuća kupaca nekretnina su domaći državljani, a pet tisuća stranci, koji uglavnom kupuju apartmane ili kuće uz more. Među prodanim nekretninama, lani je bilo oko 2500 novih stanova.
Duga recesija
Službena hrvatska statistika ističe da s prosječne cijene stanova u Hrvatskoj lani porasle 3,8 posto, a njihovo povećanja bilo je izraženije prema kraju godine kad se međugodišnja stopa rasta kretala iznad 7 posto, gotovo kao u pretkriznim razdobljima. Cijene starijih stanova rasle su više od novih, čiji se kvadrat kreće između 9 i 12 tisuća kuna. Spomenuto povećanje predstavlja značajan iskorak za hrvatsko tržište nekretnina, koje se najsporije oporavlja od duge recesije. Prosjeci skrivaju velike regionalne razlike, vrijednost drže nekretnine u turističkim ljetovalištima, gradovima uz more te donekle u Zagrebu. Veći dio unutrašnjosti zemlje karakteriziraju velika ponuda i slaba potražnja.
5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice:
Analitičari se nadaju da će se oporavak tržišta nekretnina održati, a među zemljama u okruženju, jedino Italija još nije zaustavila uzastopni šestogodišnji pad vrijednosti nekretnina. Lani su cijene čeških stambenih nekretnina skočile 11,7%, u Mađarskoj je rast bio 8,5%, Sloveniji 8% te Slovačkoj 5,9%, navode analitičari RBA. Trenutna vrijednost nekretnina u Češkoj i Mađarskoj premašila je razine iz pretkrizne 2008. godine, Slovačka je još uvijek u laganom minusu od 2 posto, a slovensko tržište nekretnina, sa zaostatkom od približno 14 posto, stoji slično kao i hrvatsko.
Subvencije idu dalje
Prema podacima nekretninske agencije Global property guide prosječna tražena cijena stana od 60 kvadrata u Zagrebu lagano je ispod 2 tisuće eura, za razliku od centra Praga gdje vlasnici za kvadrat stana traže oko 3700 eura ili Bratislave oko 2500 eura. Elitne lokacije u Ljubljani prodaju se za oko 3200 eura po kvadratu, no slovenski mediji navode da se u glavnom gradu Slovenije stan može kupiti i za prosječnih 2200 eura po kvadratu. Cijene stanova povezane su s kupovnom moći građana, kretanjem plaća i kamatnim stopama, a na prošlogodišnji rast u Hrvatskoj utjecali su i državni subvencionirani krediti za kupnju prvog stana ili kuće. Službena statistika navodi da je zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen u Zagrebu (9,8%) te Jadranu (7,2%) dok je u ostalim dijelovima rast bio skromniji (4,1%).
Rast cijena drugu godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka građevinskog sektora. Pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova, navode analitičari RBA.
Subvencionirani stambeni krediti pripremaju se i za ovu godinu, no prednost za državne subvencije imali bi kupci nekretnina u manje razvijenim mjestima.
iden si kupit 3 komada