Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o izdanim građevinskim dozvolama u posljednje dvije godine jasna je pojačana aktivnost građevinskog sektora. Prošla godina bila je najbolja godina za graditeljstvo nakon 2008., ali vrijednost radova iskazanih kroz građevinske dozvole i dalje je za 37 posto niža nego u 2008. godini, a sukladno tome i broj zaposlenih u sektoru je za trećinu niži nego prije krize.
Lani su izdane građevinske dozvole za 9418 građevina, ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna. Vrijednost radova u odnosu na 2016. veća je za tri milijarde kuna, a aktivnost je najveća na području zgradarstva. Ipak veća vrijednost radova odnosi se na nestambene zgrade, hotele ili poslovne zgrade nego na stambeni fond. U 2017. su izdane dozvole za gradnju 4076 stambenih zgrada s vrijednošću radova od sedam milijardi kuna dok će se na rekonstrukcije u stambenom fondu utrošiti 1,2 milijardu kuna. S druge strane u tek dvije tisuća nestambenih zgrada uložit će se 10 milijardi kuna. Planira se obnova ili gradnja 174 hotela te 45 novih poslovnih zgrada.
Lani je zatražena građevinska dozvola za izgradnju ili rekonstrukciju 12,5 tisuće stanova u Hrvatskoj dok se u 2016. izdalo građevinskih dozvola za 9400 stanova. U dvije godine je tako planirano obnoviti li sagraditi gotovo 22 tisuće stanova s ukupnom stambenom površinom od gotovo dva milijuna četvornih metara. Pritom će se najviše graditi u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Te dvije županije dobit će više od 3500 novih stanova, a Zagreb oko 3170 stanova. Unatoč građevinskoj aktivnosti broj stalno zaposlenih građevinara i dalje pada i kreće se oko 66 tisuća zaposlenika. Prije krize u građevinarstvu je radilo više od sto tisuća radnika. Tijekom krize propao je dobar dio građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, a veći dio kvalitetnog kadra u potrazi za poslom otišao je u europske zemlje pa već danas građevinari upozoravaju na problem nedostatka radnika u okolnostima kada Njemačka traži još sto tisuća ljudi u sektoru. Veće građevinske tvrtke lagano se izvlače iz krize, ali to je presporo da bi imalo jači efekt na cijelo tržište. Situaciju donekle ilustriraju tvrtke iz sektora čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi.
Dok se IGH i Dalekovod oporavljaju, Viadukt nikada nije stajao gore. IGH je povećao prihode za četvrtinu i generirao oko 220 milijuna kuna, ali je poslovao s gubitkom zbog jednokratnih otpisa vrijednosti. Dalekovod je pak povećao prihode za trećinu i ostvario promet od 1,2 milijarde kuna, ali su imali nisku dobit zbog otpisa. Tehnika je otpisivala poslove s Agrokorom pa je morala prijaviti veliki minus od gotovo 142 milijuna kuna, ali ima stabilne prihode od oko 700 milijuna kuna dok Hidroelektra niskogradnja vrlo polagano vraća prihode. To nije čudno s obzirom na to da je gospodarska aktivnost na području niskogradnje usporena. Viadukt prolazi kroz stečaj, gotovo je izgubio sve prihode pa je izvjesno da tvrtka neće preživjeti udar.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
