Otvaranje tvrtki, tzv. start-up iz IT sektora, može se uz dobru ideju realizirati brzo, stručnjaka iz tog područja bit će sve više, ali ulaskom u EU može se očekivati još veći njihov odljev izvan granica zemlje. Ipak taj sektor ima najveću perspektivu u društvu u kojem će kroz sedam godina doći do velikog raslojavanja, čulo se na okruglom stolu "Hrvatska 2020 – Što su naši aduti u digitalnom društvu", u organizaciji Poslovnog dnevnika. Hrvoje Prpić iz Hrvatske udruge poslovnih anđela naglasio je da svaka start-up tvrtka koja se osniva mora odmah imati perspektivu izvoza.
Tvrtke iz tog sektora danas i tako najvećim dijelom opstaju jer domaće je tržište previše monopolizirano.
– Svega desetak tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje 95 posto dobiti, što je fundamentalni problem ovog društva, a regulatori su zakazali na svaki mogući način, rekao je Sven Marušić, osnivač IT tvrtke InfoCumulus. Zato se velik dio tvrtki i orijentira na strana tržišta. Iako je prisutan izvoz na tržišta zapadne Europe i SAD-a, ipak jača i prodor na istočna, prije svega rusko tržište. Hrvoje Bujas, suosnivač Crnog jaja i tražilice GoHome te član udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, rekao je da naša zemlja ima puno toga za ponuditi u web-biznisu i da je to budućnost. Tržište je na tom području izuzetno naraslo prethodnih nekoliko godina, ali potencijala i dalje ima. – U sljedeće dvije do tri godine moglo bi se otvoriti pet do deset tisuća tvrtki, rekao je Bujas. Jer danas takvo što može pokrenuti i student.
– Prije dvije godine nitko nije znao riječi poput startupa ili "pitcha", a danas su te riječi dio svakodnevice. Za startup je dovoljno imati ideju, odnosno projekt i kompjuter, bez potrebe za početnom investicijom, nastavio je Bujas. A da bi za njih moglo biti prilike i na domaćem tržištu, potvrdio je Boris Drilo, operativni direktor strategije u HT-u, jer njihov vlasnik Deutsche telekom najavljuje plasman novih proizvoda. Rekao je kako će HT ulagati i u širokopojasni internet, ali treba izbjeći da država konkurira privatnom sektoru novcem poreznih obveznika. Naime, početkom godine je najavljeno da će država krenuti u osnivanje telekoma koji bi trebao osigurati širokopojasni, brzi i jeftini internet u cijeloj Hrvatskoj. Do 2020., slažu se, treba povećati brzinu interneta, jer danas 90 posto kućanstava ima brzinu od 10 Mbps, a trebala bi porasti na brzinu od 100 Mbps.
Prpić tvrdi da se sve više osjeća raslojavanje društva u kojem će doći do velikog gubitka posla zbog razvoja tehnologije. A tek mali broj studenata, rekao je, vidi kamo nas tehnologija vodi, što nije dobro. Iznio je to i kroz konkretne primjere, pa bi do 2020. godine Google mogao napraviti auto koji će sam upravljati, što znači da će vozači ostati bez posla. Isto se odnosi, slažu se sudionici, i na tradicionalne industrije, primjerice tekstilne. Zato se mladi moraju okrenuti poduzetništvu, rekao je Prpić. Italija se, primjerice, razvija kroz male tvrtke. No, dodao je Marušić, ta zemlja ima i razvijenu industriju kojoj te male tvrtke mogu ponuditi svoje usluge. Zaključak je prisutnih da je budućnost u svakom slučaju u informacijskoj i telekomunikacijskoj industriji.