Banke počinju mijenjati smjer svoje politike. Agresivna marketinška
kampanja koju su pokrenule pokazuje da je bankarima trenutačno važnije
privući bogatiji sloj stanovništva koji ima novca i za štednju nego se
spuštanjem kamata na kredite boriti za nove dužnike. Mala banka Sonic u
koju su nedavno ušli Talijani obećava da će svima koji ulože ušteđevinu
u nju isplatiti kamate unaprijed, a i druge se banke služe različitim
trikovima i kombinacijama kako bi na svoje račune usmjerile slobodan
novac građana i poduzeća.
Kamate kao mamac
HNB u svojim posljednjim analizama uočava da godinama nije bila manja
razlika između kamatnih stopa na kredite i kamata na oročene depozite
(samo 3,76 posto), što nagovješćuje da će uskoro biti novih promjena u
cijeni novca. Privlačenje štedišta visokim kamatama izravna je
posljedica mjera središnje banke koja je strani kapital opteretila
velikim nametima pa banke pokušavaju sredstva za nove plasmane
prikupiti na domaćem tržištu.
Građani su proteklih godina puno brže svladavali lekcije o zaduživanju
nego one o štednji, ali bez obzira na to, još je ušteđevina
stanovništva u bankama, teška oko 88 milijardi kuna, veća od ukupne
zaduženosti koja se kreće oko 80 milijardi kuna pa se bankari imaju
zbog čega tući. Kuna je postala atraktivnija od eura ili dolara, a
podaci HNB-a kažu da se unazad godinu dana štednja u kunama povećala 40
posto, a štednja u devizama u skromnom je plusu od samo tri posto. U
ukupnoj masi utrku i dalje vodi devizna štednja (koje ima oko 82
milijarde prema 32 milijarde u kunama), ali događaji rade za kunu.
Pritisci na tečaj
Od jeseni banke bilježe pad deviznih depozita i rast kunskih jer zbog
slabljenja eura štediše bježe od devizne štednje. "Pritisci na tečaj
jačat će i dalje zbog čega štednja u devizama više neće biti
atraktivna.
Dio ekonomske javnosti također snosi odgovornost za to što se
povjerenje u domaću valutu sporo stvaralo. Godinama su plašili građane
devalvacijama pa su oni koji su štedjeli u devizama propustili
ostvariti velike dobitke na kamatama, kaže dr. Željko
Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.
Stručnjaci prognoziraju da će se tijekom ljeta tečaj eura prema kuni
spustiti na 7,20. Od početka godine euro je oslabio 1,5 posto.
Nema tih kamata koje mogu pokriti takvo smanjenje.
Banke se, sudeći prema poslovnim podacima, dobro nose sa zbivanjima u
okruženju. Prvo tromjesečje donijelo im je 11 posto veću dobit nego
lani, odnosno jednu milijardu kuna. Četvrtinu te dobiti, 251 milijun
kuna, ostvarila je Privredna banka Zagreb, a slijedi je Zagrebačka
banka sa 209 milijuna kuna.
Štednja u kanama jačat će iako kuna umire
“To je tragedija hrvatske monetarne politike. Kada je kuna uvedena, omjer štednje bio je jedan prema 10 u korist deviza, a ljudi nisu stali iza svoje valute kada je to bilo najpotrebnije. Povjerenje se stvorilo tek sada, kada kuna umire kao valuta i ide prema kraju, komentira dr. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, koji je uvjeren da će štednja u kunama i dalje jačati jer će proteći godine i godine prije nego što Hrvatska i formalno preuzme euro.