Dok je industrijska proizvodnja tek u lipnju porasla nakon tromjesečnog pada, potrošnja nam raste, usporeno, ali stabilno. I još će, kažu makroanalitičari.
Državni zavod za statistiku zabilježio je u lipnju nominalnu stopu prometa u trgovini na malo 4,4%, a realnu, prema kalendarski prilagođenim indeksima 1,8%. Iako takvi postoci ne impresioniraju, računaju se na lanjsku visoku bazu od 7,8%. Rast traje kontunuirano od rujna 2014.
Kumulativno je u prvih šest mjeseci realni promet u trgovini na malo rastao 3,9%, a uključi li se utjecaj inflacije, nominalno se povećao 5,2%. Tek je u lipnju na mjesečnoj razini nominalno pao 3,2%, a realno 4,1% – manje u potrošnji na hranu, piće i duhanske proizvode (2,7%), nego na neprehrambene proizvode, gdje je iznosio 4,8%. Zanimljiv je postotak rast prodaje novih automobila u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani – iznosi čak 18,9%.
Što stoji iza takve statistike?
– Ove će se godine nastaviti rast osobne potrošnje, a generirat će ga, uz rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ponajviše pritisak na povećanje plaća uzrokovan manjkom radne snage te rast plaća u javnom sektoru – komentira Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja RBA te dodaje da još uvijek traje i razdoblje niskih troškova zaduživanja, uz umjereno nisku stopu inflacije.
Čak 50% raspoloživog dohotka dolazi iz prihoda od privatnog smještaja, što je velika ovisnost o turizmu, a očekuje se još jedna rekordna turistička sezona, s izvrsnom predsezonom.
U kontekstu najava novih poreznih promjena, ne treba očekivati bitnije efekte na potrošnju: nitko upućen ne vjeruje da bi smanjenje PDV-a rezultiralo zamjetnije nižim cijenama dobara koje su osnovna životna potreba i za njima je potražnja zajamčena, no, iako socijalno neuravnoteženo, rasterećenje davanja na visoke plaće može se osjetiti i na potrošnji, i zadržavanju ključnih zaposlenika.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU