Svjetska banka (SB) blago je u utorak snizila prognozu rasta hrvatskog i svjetskog gospodarstva u 2022. godini, ističući neizvjesno okruženje kontinuiranih poremećaja povezanih s pandemijom i jačanje inflacije.
Svjetska banka sada prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini od 5,4 posto, nasuprot 6-postotnom rastu projiciranom u sklopu ažuriranih procjena u listopadu prošle godine. Procjena za 2021. znatno je poboljšana, sa 7,6 na 9,4 posto.
U 2023. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po SB-u porasti 4,4 posto, za 0,2 postotna boda snažnije no što su predviđali u listopadu lani. Među ostalim zemljama u Europi i središnjoj Aziji (ECA), Bugarska bi u ovoj godini po bančinim procjenama trebala zabilježiti rast aktivnosti za 3,8 posto, Rumunjska za 4,3 posto, Poljska za 4,7 posto, a Mađarska za pet posto.
Poljuljana potražnja
Gospodarstvo je u toj skupini prošle godine poraslo za 5,8 posto, procjenjuju u SB-u, budući da se domaća potražnja tijekom većeg dijela godine oporavila snažnije no što se očekivalo. Oporavak regije dodatno su poduprli jačanje aktivnosti u eurozoni i više cijene sirovina, koji su ubrzali rast izvoza i povećali priljev inozemnih doznaka, bilježe u SB-u.
Novi podaci sugeriraju pak da će najnoviji val pandemije izazvati poremećaje povezane, među ostalim, sa strožim ograničenjima mobilnosti u samim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja. Nove inozemne narudžbe smanjuju se, odražavajući slabljenje vanjske potražnje i uska grla u opskrbi, a slabi i povjerenje potrošača, zbog sve većeg broja novooboljelih od covida-19, rastuće inflacije i regulatorne nesigurnosti.
SB sada procjenjuje da će rast gospodarstva regije ECA u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strože makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, dodajući da su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom procijepljenosti.
Rast u toj regiji nastavit će usporavati u 2023., kada se očekuje u visini 2,9 posto, s obzirom na nastavljeno ukidanje fiskalne potpore, predviđaju u SB-u. Podrška od vanjske potražnje, kako procjenjuju, nestat će u 2023., uz usporavanje rasta globalnog i gospodarstva eurozone te smanjenje cijena sirovina.
Nepoznate vode
Nakon snažnog oporavka u 2021., globalno gospodarstvo ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja koronavirusne zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak gospodarstva u nastajanju i onih u razvoju, ističu u SB-u.
U SB-u procjenjuju da je svjetsko gospodarstvo prošle godine poraslo 5,5 posto, a u 2022. rast će usporiti na 4,1 posto, te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i središnje banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja. Banka je time snizila prognozu za ovu godinu za 0,2 postotna boda.
Brzo širenje omikrona moglo bi donijeti nove poremećaje aktivnosti, a SB među rizicima izdvaja i značajno usporavanje velikih gospodarstava, uključujući SAD i Kinu, koje će utjecati na vanjsku potražnju u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju.
"Svjetsko gospodarstvo istodobno se suočava s covidom, inflacijom i neizvjesnošću u kreiranju političkih mjera, s obzirom na to da su državna potrošnja i monetarna politika zakoračile u posve nepoznate vode", izjavio je predsjednik grupe Svjetske banke David Malpass.
"Usmjeravanje više zemalja na povoljan put rasta zahtijeva koordinirano međunarodno djelovanje i sveobuhvatan set nacionalnih mjera", poručio je Malpass.
>> Pogledajte i ovaj video: Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro