Svjetska banka za Hrvatsku: Ulažu u okoliš, institucije i poduzetništvo

I u najnovijoj strategiji Svjetske banke za Hrvatsku; čija su tri stupa ulaganje u ljudski kapital, očuvanje prirodnih resursa i poticanje poduzetništva, jasne su poruke koje ova financijska institucija komunicira već neko vrijeme. Novi Okvir suradnje (Country Partnership Framework) Grupacije Svjetske banke s Hrvatskom za razdoblje od 2019. do 2024. jučer je upravo prihvatio Odbor izvršnih direktora u Washingtonu, a naglasak stavlja na ubrzavanje rasta i približavanje razinama dohotka u zemljama EU te smanjivanje ranjivosti i regionalnih nejednakosti.

“Spuštaju” globalnu strategiju

S nedavne Godišnje skupštine Svjetske banke i MMF-a njihovi su čelni ljudi komunicirali novi lajtmotiv: da samo zdravo, obrazovano i otporno stanovništvo može biti spremno za radna mjesta budućnosti, a vlade trenutačno ne ulažu dovoljno kako bi osigurale da im građani budu takvi. Iako samo takvi mogu osigurati veću produktivnost, rast i zaradu. Tom su prilikom predstavili i novi indeks ljudskog kapitala (HCI – Human Capital Index) pa je očigledno da globalnu strategiju sada “spuštaju” na zemlje koje financiraju. Jer o tome je riječ – ciljevima na koje će se trošiti krediti Svjetske banke.

– Nova strategija pomoći će Hrvatskoj na putu ka uključivom društvu, gdje će zajednice, tvrtke i regije moći napredovati, gdje će javne ustanove građanima pružati učinkovite i pravovremene usluge i gdje će se bogati prirodni resursi Hrvatske očuvati i koristiti na održiv način – prokomentirala je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku te dodala da će nit vodilja njihove strategije biti neprestano ulaganje u ljudski kapital u korist svih građana Hrvatske. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako novi Okvir podržava aktivnosti hrvatske Vlade usmjerene na jačanje institucija i konkurentnost gospodarstva. Tri su glavna područja koja će se financirati: prvo je usmjereno je na unapređenje učinkovitosti javnih institucija i usluga koje pružaju građanima, povećanje djelotvornosti državnih poduzeća i stvaranje prilika za ljude, s naglaskom na slabije razvijena područja i unapređenje obrazovanja i vještina. Drugo područje odnosi se na pružanje pomoći u očuvanju i održivom korištenju prirodnih resursa kako bi se ublažio utjecaj klimatskih promjena. To uključuje smanjivanje energetske intenzivnosti gospodarstva i prelazak na održiviji miks energetskih izvora, kao i bolje upravljanje vodama, otpadnim vodama i krutim otpadom. Treće područje bavit će se jačanjem uloge privatnog sektora u gospodarstvu poboljšanjem uvjeta poslovanja, promicanjem tržišnog natjecanja i inovacija te stvaranjem kvalitetnijih radnih mjesta.

Konvergencija ka EU

Petogodišnji program bit će, poručuju iz Svjetske banke, usmjeren na područja i mjere koje će pomoći u jačanju institucionalnih kapaciteta radi boljeg korištenja fondova EU i ubrzanju konvergencije s drugim EU članicama.

– Svi novi zajmovi također će morati biti usmjereni na marginalizirane skupine, siromašne i ranjive te će poticati ulaganja privatnog sektora i štititi regionalna i javna dobra – zaključuju u banci.

Možda bi bilo bolje da hrvatska vlada svoju strategiju usmjeri na jačanje standarda ovih skupina, siromašnih i marginaliziranih, kroz rast snage gospodarstva i plaća, nego da im “pomažu” – novim zaduživanjem.

Ne tako davno, gostujući u Hrvatskoj s predavanjem o globalnoj ostavštini financijske krize, glavni je ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Hans Timmer spomenuo univerzalni dohodak kao nešto o čemu bismo trebali početi razmišljati i u Hrvatskoj, kao i o progresivnijem poreznom pristupu. Zazvao je promjenu u cjelokupnoj organizaciji društva koje bi, kaže, trebalo raditi za sve, uspostaviti fleksibilnije tržište rada, ali i veću zaštitu ljudi koji rade u sustavu: nov i moderan koncept socijalne države.

– Države za to još nisu spremne. Važno je da društva i vlade shvate da svijet više nije isti. Ovo je trenutak u kojem moraju razmisliti o promjeni politika, drukčijem ekonomskom poretku. Ni u Hrvatskoj nema svijesti o tome koliko su promjene dramatične; nije više posrijedi postizanje veće učinkovitosti upravljanja, nego redefiniranje načina njegova funkcioniranja – rekao je Timmer.