Na posljednjoj ljestvici “Doing Business” Svjetske banke Hrvatska je krajem prošle godine pala za čak sedam mjesta. Među 190 država zauzela je 58. mjesto, pri čemu je najlošiji plasman zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola. U tom smo segmentu sa 126. pali na 159. mjesto, što je bio dodatni znak za uzbunu u Ministarstvu graditeljstva, iz kojega je ovih dana u javnu raspravu pušten zakon koji bi trebao popraviti imidž Hrvatske kada je riječ o regulativi poslovanja.
E-konferencija
Hrvatska pritom po vremenu izdavanja same građevinske dozvole (prosječno 30 dana za cijelu Hrvatsku), kao ni po ukupnom broju dana od prijave projekta do izdavanja uporabne dozvole (146) ne zaostaje za prosjekom EU, a i po indeksu kvalitete gradnje relativno smo uspješni u usporedbi s drugim postsocijalističkim zemljama. No velik problem uočen je u broju procedura koje mora proći svaki investitor. Od prijave projekta do “rezanja vrpce” investitor u Hrvatskoj treba proći čak 22 procedure u kojima pribavlja različite dozvole, suglasnosti i izvatke, što znači da mora pokucati na jednak broj vrata i čekati u redovima u nizu institucija, od državne do lokalne razine. Za istu investiciju u EU je potrebno proći prosječno 16, a u najrazvijenijim zemljama OECD-a 12,7 procedura.
U ocjeni regulative poslovanja Svjetska banka Hrvatskoj je najviše zamjerila upravo prevelik broj procedura, koje onda prate i visoki parafiskalni nameti.
– U nacrtu opsežnih izmjena Zakona o gradnji Ministarstvo zato se koncentriralo upravo na rezanje broja tih procedura na najviše 10, a u tu svrhu predviđen je mehanizam e-konferencije – kazao nam je Danijel Meštrić, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
Kada zakon bude donesen, a očekuje se da će to biti 1. travnja, investitor će projekt u elektroničkom obliku, potpisan elektroničkim potpisom poslati Ministarstvu graditeljstva. Ministarstvo će potom obavijestiti sva nadležna tijela, od odjela za prikupljanje otpada, sanitarnog i inspektorata za zaštitu od požara nadalje. Sva ta tijela imat će rok od 15 dana da odgovore je li projekt u skladu sa zakonskim uvjetima, a ne odgovore li, smatrat će se da su se pozitivno očitovala.
Za sve te procedure investitori više neće morati plaćati naknade, kojih u nekim slučajevima nema, no ponegdje se broje u stotinama kuna.
Visina parafiskalnih nameta jedna je od ključnih zamjerki Svjetske banke, koja navodi da nameti u Hrvatskoj iznose gotovo 11 posto vrijednosti investicije, dok je prosjek u EU tek četiri, a u najrazvijenijim zemljama 1,5 posto. Hrvatska je, dakle, 2,5 puta skuplja od EU i 6,8 puta skuplja od OECD-a, pri čemu su najveći problem komunalni i vodni doprinos.
Manji doprinosi
U Ministarstvu graditeljstva očekuju da će se i na tom planu u skorom roku dogoditi pomaci koji bi mogli utjecati na položaj Hrvatske na idućoj Doing business ljestvici.
Pritom je ključno smanjenje komunalnog doprinosa u Gradu Zagrebu, koji prednjači po njegovoj visini, a očekuje se da bi on već na idućoj sjednici Gradske skupštine trebao biti smanjen sa 75 na 15 kuna po kubnom metru. Uskoro se očekuje i smanjenje vodnog doprinosa, koji je u ingerenciji Hrvatskih voda, i to sa 16,73 na tri kune.
U kombinaciji sa zakonskim izmjenama, ta bi pojeftinjenja, vjeruju u Ministarstvu, trebala uroditi pomicanjem Hrvatske prema gore na ljestvicama koje se tiču regulative poslovanja.
Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Sve je to divno, super i krasno, al kod nas je veći problem što mi više građevinskih radnika nemamo, danas svatko želi biti menadžer, i onda se ljudi žale kak posla nema, kak je sve skupo, kak niš ne valja.. ma dajte molim vas