Međunarodni monetarni fond objavio je u najnovijim Svjetskim ekonomskim izgledima da će svjetsko gospodarstvo u 2018. imati najsnažniji rast u sedam godina i podigao mu je prognozu sa 3,7 na 3,9 posto. To je najbolji rezultat još od 2011. kad je krenuo oporavak od globalne ekonomske krize. Hrvatska je slabija i od svjetskog prosjeka, ali i od okruženja s kojim se uspoređuje pa je tako njezin rast od 2,8 posto, koji je potvrđen, ali ne i podignut, jedan od onih koji snižavaju prosjek u skupini u koju nas smješta MMF.
Slabe reforme
Hrvatskoj se predviđa slaba inflacija, korekcija stope nezaposlenosti za dodatnih dva posto, ali i usporavanje rasta u 2019. na svega 2,6 posto BDP-a. To je cijena neprovođenja reformi. Zaostajemo za svim zemljama u regiji, a koliko je u eri ekspanzije svjetske ekonomije Hrvatska spora pokazuje i podatak da Njemačka raste po stopi od 2,5 posto BDP-a. Njemačka polazi s izuzetno visoke baze pa rast od 2,5 posto znači da će se u njezinu gospodarstvu stvoriti novih 87 milijardi eura, dok za Hrvatsku toliki rast znači stvaranje 1,2 milijarde eura aktivnosti. Od nas brže rastu i Rumunjska, kojoj MMF predviđa skok od 5,1 posto, pa i Turska koja će rasti 4,4 posto. Kako nas je po standardu Rumunjska već prestigla možemo tek zaključiti da je slab reformski kapacitet polučio zaostajanjem čak i za zemljama iz skupine europskih zemalja u razvoju. Globalno, MMF jednak rast od 3,9 posto prognozira i za 2019., a u usporedbi s listopadom 2017. za područje eurozone, SAD-a i Japana, prognoza im je za oko 0,5 postotnih bodova viša. Razloge za optimizam vide u povoljnom tržišnom okruženju: rastu robne razmjene i dobrim uvjetima financiranja, no detektirali su i dosta prijetnji, od kojih se najveće odnose na trgovinska ograničenja, ponajprije na carinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa i lančanu reakciju koja bi mogla uslijediti. Uz starenje stanovništva u razvijenim gospodarstvima, zbog čega se smanjuje i produktivnost, za globalni je razvoj prijetnja i rastuća nejednakost, posebno zbog visoke razine zaduženosti – privatne i javne. Porastu li kamatne stope, povećat će se i rizik od nemogućnosti servisiranja dugova.
Poskupit će i robe
Zbog toga, smatra Maurice Obstfeld, glavni ekonomist MMF-a, trenutačni gospodarski zamah nije osiguran i prognoza bi se u budućnosti mogla revidirati na niže. Protekcionizam i trgovinski ratovi najčešće su spominjane formulacije u ekonomskim analizama posljednjih mjeseci, a analitičari ističu kako oslabljuju globalnu integraciju jer mogu narušiti sentiment na financijskim tržištima, poremetiti globalne opskrbne lance i usporiti širenje novih tehnologija. Usto, poskupljuje i roba kojom se trguje. Kad je posrijedi jaz između bogatih i siromašnih, u MMF-u su izračunali da u trenutku kad udio najbogatijih 20 posto u dohotku u globalnom gospodarstvu poraste, gospodarski rast pada, a sličan zaključak donio je i industrijski klub OECD-a. To pitanje nejednakosti svrstava u domenu ekonomske, a ne isključivo etičke odgovornosti.
zločest članak