Ne provedete li ključne strukturne reforme, rast hrvatske ekonomije usporit će do 2020. godine na oko dva posto i bit će upola niži od rasta koji će ostvarivati ostale tranzicijske zemlje. To će još više povećati razliku u razvijenosti između Hrvatske i ostatka EU, temeljna je poruka misije MMF-a na kraju njihova redovitog posjeta Hrvatskoj. Sažeto, MMF ostavlja dvanaest ozbiljnih preporuka i zadataka koji idu za tim da se država bolje organizira i javna sredstva troši racionalnije kako bi se otvorio prostor za veće zapošljavanje, investicije i povećanje dohotka. Hrvatsko gospodarstvo, kažu, raste na krilima turizma i potrošnje oko tri posto, što je dobro, ali trebaju nam i investicije.
Previše činovnika
MMF kod porezne politike ide kontra prevladavajućeg mišljenja u zemlji te tvrdi da bi “suvremen i pravedniji porez na imovinu” otvorio prostor za smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast, prije svega porez na plaće, parafiskalne namete pa i PDV. Kod takvog se poreza, kazao je šef misije za hrvatsku Khaled Sakr, mogu predvidjeti olakšice ili izuzeća za starije, socijalne slučajeve. No, općenito i socijalni su transferi jedno od područja koje treba reformirati.
– Njih treba bolje usmjeravati i racionalizirati da bi se smanjilo destimuliranje rada i ujedno zaštitile ranjive skupine – naveo je Sakr. MMF također podsjeća na mjere i reforme koje je Plenkovićeva Vlada navela u Programu konvergencije te ga “potiče” da krene s njima.
– Posebno treba istaknuti kako ograničavanje rasta već ionako visoke mase plaća zahtijeva provedbu reforme državne uprave, kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja javnih usluga – ističe misija MMF-a. Nadalje, treba povećati doprinose za dopunsko zdravstveno osiguranje i poboljšati prikupljanje dopunskog ukidanjem izuzeća koje je predviđeno za invalide, učenike, studente, nezaposlene, socijalne slučajeve... Mirovinski sustav također je na neodrživoj putanji pa je nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže. Bilo bi posebno važno uvesti planirana postupna povećanja dobi za umirovljenje i smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje. MMF ima razumijevanja za razloge zbog kojih je Vlada donijela lex Agrokor jer se i u drugim zemljama tvrtke te veličine restrukturiraju po posebnim propisima. – Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici za rast BDP-a uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi, navodi MMF koji vjeruje da će hrvatska ekonomija ove godine rasti 3,1 posto, no iduće bi usporila na 2,8 posto.
– Trenutačni uzlet trebalo bi iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi. Najprije bi trebalo smanjiti restriktivnost propisa o privremenom zapošljavanju te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika u cilju smanjenja troškova. Racionaliziranjem i boljim usmjeravanjem socijalnih davanja povećali bi se poticaji za prihvaćanje posla, a poboljšanje usluga skrbi o djeci i propisa o poslovima sa skraćenim radnim vremenom pomoglo bi povećanju participacije radne snage – ističe MMF. Hrvatska ima vrlo složenu i višerazinsku javnu upravu, što uzrokuje skupe parafiskalne namete, stvara otežano i zbunjujuće okružje za poduzeća i građane te omogućuje korupciju. Te se reforme provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske, navodi MMF.
Javni dug još režite
Povećanje povlaštenih mirovina, vojnih izdataka i prava branitelja, odgovorio je Sakr, trebalo bi kompenzirati smanjenjem nekih drugih rashoda kako bi se zadržala potrošnja u postojećim okvirima. Članovi Misije preporučuju da se u srednjoročnom razdoblju provedu dodatne mjere, kojima bi se javni dug do 2022. godine smanjio ispod 60 posto BDP-a, što bi pridonijelo smanjenju ranjivosti i troškova financiranja države.
Svatko tko gradi kucu i mora redovno u opcinu zna koja bagra tamo sjedi, ukloniti tu ekipu je za lokalne mocnike politicko samoubojstvo.