ČEKA SE NOVI POTEZ

Tečaj eura 7,38 kuna i nakon oštre intervencije HNB-a

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Tečaj eura 7,38 kuna i nakon oštre intervencije HNB-a
13.12.2018.
u 10:18
Na posljednjoj intervenciji HNB je otkupio oko 500 milijuna eura
Pogledaj originalni članak

Tjedan dana od najveće devizne intervencije poduzete u zadnja dva desetljeća tečaj kune prema euru ponovno je pao ispod 7,40, što je nepisana granica na kojoj se očekuje određena akcija središnje banke.

Na današnjoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj eura prema kuni i dalje je 7,38 treći dan zaredom pa je pitanje dana kad će uslijediti nova devizna intervencija. Jačanje kune dobro dođe ljudima koji su zaduženi u eurima i vraćaju kredite, ali smanjuje prihode izvoznika te turističke branše.

– Neko vrijeme nije bilo pritisaka na tečaj, no sad su oni pojačali. Kako je psihološka granica postavljena na 7,40, vjerujem da ćemo do kraja godine imati još intervencija – komentirao je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Na posljednjoj intervenciji HNB je otkupio oko 500 milijuna eura te je vrlo likvidno tržište domaće valute podebljao za dodatnih 3,6 milijardi kuna. Kako je tečaj uvijek rezultat ponude i potražnje, analitičari navode da je pojačana ponuda eura potaknuta priljevom turističkih deviza, ali i sredstava iz europskih fondova čija je isplata, moguće, pojačana pred kraj godine.

RBA u dnevnom izvještaju navodi da je nakon isplate mirovina višak likvidnosti na domaćem tržištu novca iznova porastao na oko 26,2 milijarde kuna, što znači da novca ima napretek. “Slaba potražnja za kunama te mali volumeni trgovanja faktori su koji karakteriziraju domaće novčano tržište”, navodi RBA.

Ovaj tjedan održana je i prva ovogodišnja strukturna operacija HNB-a na kojoj je središnja banka plasirala 1,4 milijarde kuna kredita komercijalnim bankama uz fiksnu kamatnu stopu od 1,2% i rok dospijeća od pet godina.

Šuška se da država priprema novo zaduživanje kod kuće pa je moguće da banke pripremaju sredstva za tu prigodu. Razduživanje i prodaja starih nenaplaćenih plasmana i dalje je dominantan posao bankara, dok je potražnja za novim kreditima živnula jedino kod građana, posebno u dijelu gotovinskih kredita. Posljednji izvještaji pokazuju da su u blagom povećanju i stambeni krediti, i to većim dijelom pod utjecajem državne akcije subvencioniranja stambenih kredita.

POGLEDAJTE VIDEO: Zmija pala na radnike banke

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Olujni
Olujni
10:51 13.12.2018.

Smijurija!! Drzavni sverc devizama! Realan tecaj je 10 kn za 1 Eur! Vecina svjetskih valuta konstantno pada u odnosu na Euro, samo super mocna valuta Kuna stalno jaca u odnosu na Euro, Ma velesila je ta Hrvatska, i ekonomska i financijska a pogotovo valutna!!

Avatar Slito
Slito
12:23 13.12.2018.

Još u vrijeme DM kuna je bila precijenjena,... a prema Euru pogotovo. Svim sredstvima se branio nerealni kurs kune, na štetu privrede i izvoza. Zato smo tu gdje smo. A o bankama i njihovim lobiima da i ne govorimo.

MI
midea
16:33 13.12.2018.

kunu treba devalvirati , devalvacija ne znaci inflacija ..... pogledajte Britaniju .