Banke nikad, otkad posluju u Hrvatskoj, nisu zabilježile ovakav devetomjesečni rezultat; zaradile su prije oporezivanja 5,24 milijarde kuna, dvostruko više nego u istom razdoblju lani, pri čemu su dvije najveće, Zaba i PBZ, utržile zajedno 2,87 milijardi, više nego cijeli bankarski sustav lani u isto vrijeme, kad je operativna dobit bila 2,6 milijardi kuna.
Godinu prije, 2016., zabilježen je drugi najbolji rezultat dosad, 4,9 milijardi kuna, dok su 2015. troškovi konverzije banke gurnuli u 4,5 milijardi kuna minusa. Mršava je bila i 2014. s 1,9 milijardi kuna dobiti, a u cijelom desetljeću prije toga vrtjela se negdje oko tri milijarde. Četiri su milijarde premašene samo 2008. - tad je operativna dobit bila 4,9 milijardi kuna.
Manje loših kredita
Čišćenje portfelja vezanog uz rezervacije za Agrokor, značajan pad udjela loših kredita zbog gospodarskog oporavka i pozitivnih posljedica konverzije CHF kredita koji su postali naplativiji, ali i slab rast kreditiranja, zbog kojeg je u portfeljima manje novih kredita s nižom kamatom i još je uvijek visok kamatni prihod od starih, skupljih, kredita... sve su to razlozi rekordnog rezultata banaka u vrijeme povijesno niskih kamata. No, niži su, i brže su padali, i rashodi od kamata na depozite - izvori financiranja nikad jeftiniji, a banke od krize konstantno smanjuju troškove poslovanja.
Prema podacima HNB-a, najbolji rezultat ostvarila je Zaba, 1,74 milijarde kuna prije poreza, a slijedi PBZ sa 1,13 milijarde kuna. Blizu milijarde je i Erste s 904,9 milijuna kuna, RBA je zaradio 429,5 milijuna, Splitska 364,2, a OTP 228,9 milijuna. Budući da se Splitska upravo pripaja OTP-u, zajedno su i po zaradi skočile na četvrtu poziciju s ukupno 594,1 milijun kuna.
Okrupnjavanje u tijeku
Od ukupno 23 banke, s gubitkom ih je u prva tri kvartala poslovalo šest, s ukupnim minusom 52,5 milijuna kuna. Od toga se najveći dio, 22 milijuna kuna, odnosi na Veneto banku, koju je, prekograničnim preslagivanjem u Italiji preuzeo PBZ, nakon što je Intesa Sanpaolo kupila talijanski Veneto. Dobit Addika iznosi 155,9 milijuna kuna, nešto više od državnog HPB-a koji je zaradio 150,9 milijuna, dok je druga banka u državnom vlasništvu, Croatia banka, u crvenom 11,5 milijuna kuna.
Tržište se dalje konsolidira, okrupnjava: osim mađarske akvizicije Splitske banke i PBZ-ove kupnje Veneta, u stečaj je otišla Tesla banka, Jadransku je kupio HPB, a u likvidaciju je otišla Primorska banka.
>> Pogledajte razgovor s predsjednicom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Natašom Novaković
Lihvari a ne banke.