Mijenja se pogled na poduzetnika i poduzetništvo i činjenica je da smo stvarno privilegirani što u Hrvatskoj imamo dva jednoroga koji su donedavno bili startupovi, a vrijede danas više od milijardu dolara.
U vrhu smo Europe po tome! Braća Kutić, Izabel Jelenić i Mate Rimac postali su zvijezde i zamijenili manekenke i nogometaše i neke petparačke posvuduše na naslovnim stranicama. Mi moramo ukazivati na ono dobro u poduzetništvu, ali i distancirati se od onoga što ne želimo, onoga koji plaća na crno, ne plaća poreze… i to mu ne daje pravo da se diči vrlo važnom ulogom koju poduzetništvo ima u društvu – poručio je s panela „Budućnost hrvatskog poduzetništva“ koji se u održao danas na Visokom učilištu Algebra u organizaciji tvrtke EY Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantic Grupe i predsjednik žirija programa EY Poduzetnik godine.
Na događaju kojim su otvorene prijave za program, koje traju do 30. studenoga, a prijaviti se mogu svi koji imaju značajan udio u firmi koju vode barem dvije ili tri godine, a firma barem tri godine poslovanja i 20 zaposlenika, sudjelovali su i Hrvoje Balen, jedan od osnivača Algebre i pobjednik lanjskog natječaja, Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke i Berislav Horvat, predsjednik uprave Ernst & Younga ispred organizatora, dok je panel moderirao Saša Cvetojević.
Referirajući se na jednoroge, Balen je primijetio da Hrvatska ima natprosječan postotak poduzetničke aktivnosti u ranoj fazi, sve više startupova.
- Zarazili smo mlade ljude time, no ispodprosječni smo po udjelu zrelih firmi, koje su preživjele 42 mjeseca. Tu negdje između kiksamo, je li u financijskom podržavanju ili poduzetničkoj klimi… - komentirao je Balen te dodao daje digitalizacija dobila novi zamah u pandemiji i globalne firme jako agresivno zadiru u naš bazen talenata, i tu u Hrvatskoj, više nego ikad prije.
A da bi te mlade ljude, ponajprije IT-jevce, zadržali u Hrvatskoj, trebalo bi, smatra Horvat, poraditi na poreznom tretmanu plaća.
- Situacija u jednom dijelu bolja, u smislu percepcije poduzetnika u društvu, ali u porezima i zakonima imamo još prostora za rad, oko poreznog opterećenja visoko plaćenih ljudi. Mi ovdje imamo idealno okruženje, mnogi su vidjeli Hrvatsku kao idealno mjesto za život, ali porezi su preveliki. Pozdravljam što su smanjeni, ali tu ćemo morati više napredovati, da budemo konkurentni – kaže Horvat.
Da se dogodila „promjena u svjetonazoru samih poduzetnika“ smatra Emil Tedeschi koji je podsjetio da smo od 1990-ih do sredine prošlog desetljeća imali jednog dominantnog poduzetnika koji se želio baviti svim aktivnostima, od igle do lokomotive, od turizma do poljoprivrede, od građevinarstva do e-commerca…, dok danas dva jednoroga vode gorljivu raspravu o tome koji je potencijalni treći, uz svijest da samo šampioni u susjedstvu stvaraju kvalitetnije i sretnije društvo.
- Ono što je napravio Mate Rimac kad je pomogao Infinumu da napravi joint venture s Porsche grupom, ta nesebičnost nama treba… To trebamo promatrati iz pozicije 21. stoljeća, a ne feudalca koji je zalutao u 21. stoljeće. Tragedija je ovog društva kad jedan ima kuću od bijelog kamena, a svi drugi od dreka, jer samo je pitanje trenutka kad će ovi početi bacati drek na kuću od bijelog kamena. Mora se shvatiti da je cilj da svi imamo kuću od bijelog kamena – zaključio je Tedeschi.
Čelnik Erste banke komentirao je da se poduzetnički sektor pokazao rezistentnim, što vide po činjenici da banka ima manje loših plasmana nego prije covida.
- Jasno, dijelom je to postignuto uz pomoć države, ali i našim aktivnostima, preko moratorija. Vidim pozitivan zamah, pratimo puno klijenata koji prije pet godina nisu ni postojali. Poduzetnička klima, koja nije bila najbolja u Hrvatskoj, a možda ni sad nije ono što bismo htjeli vidjeti, ipak napreduje, osobno sam optimističan – kaže bankar te dodaje da su povećali kreditni portfelj u koroni za 10 posto, no poduzetnike je, smatra, bitno pratiti, ne samo kreditima, nego i savjetništvom, i private equityjem, venture capitalom…, posebno u ICT sektoru.
- Hrvatski bankarski sektor je možda najrobusniji u EU, a to ima možda veze s regulativom, ali poduzetnicima trebaju i drugi izvori, ne samo krediti – smatra Schoefboeck.
Komentrajući percepciju da se na privatnim obrazovnim institucijama plati pa dobije diploma, Balen je napomenuo da je Hrvatska navikla iz nekih prošlih vremena da su neke stvari besplatne.
- Ništa nije besplatno, uvijek to netko plati. Mi smo u situaciji kao da Eskimima prodajemo snijega, svega ima oko nas, a mi to pokušavamo prodati. Vrijednost diplome mora biti u trudu, u radu, a ne u tome je li netko platio ili ne. Hrvati se vole natjecati u sportu, ali u biznisu ne, lokalno da u svom okruženju, ali ne globalno. Mi moramo moći konkurirati jakim sveučilištima u EU i globalno – rekao je Balen te se pohvalio da ove godine imaju među studentima 23 nacionalnosti, nikad veću generaciju prvostupnika, iako demografija pada broj brucoša im je 11 posto veći.
Na pitanje po čemu se ovaj izbor razlikuje od sličnih, s obzirom da je u Hrvatskoj više izbora za naj poduzetnika godišnje od strane raznih organizatora, a brojni su laureati završili i iza rešetaka zbog svoje „poduzetničke“ aktivnosti, Tedeschi je poentirao da je u filmskom svijetu puno nagrada, ali samo je jedna nagrada Akademije, Oscar.
- I ja sam dobio neke nagrade koje imaju stravično lošu konotaciju, neki od laureata su zbog nepoštivanja zakona u poduzetništvu, a ne prekoračenja brzine u prometu, s one strane rešetaka. No, ova nagrada ima više od 30 godina tradicije i Hrvatska je 24. zemlja koja se priključila, a EY je stavio svoj kredibilitet i velik novac da bi je ispromovirao – istaknuo je Tedeschi te dodao da su imali privilegij, sreću, a i mudrost, da od svih laureata, ali i finalista nitko nije nešto napravio da bi se trebali sramiti.
- Nisu svi poduzetnici šampioni, niti svi koji se bave poduzetništvom transparentni, mi baš želimo odijeliti žito od kukolja. Transparentnost, legalnost, etičnost… to su preduvjeti da bi se netko plasirao u finale. To se podrazumijeva, ali nikad nije naodmet podsjetiti – zaključio je čelnik Atlantic Grupe, a Cvetojević je to potkrijepio i podatkom da niti jedan od finalista u krizi nije ni propao, a kamo li završio iza rešetaka.
>> VIDEO Kako strani radnici žive u Hrvatskoj: Sobe dijele s kolegama, a nakon posla rijetko kad gdje idu
Tko stoji iza tog Italo Albanca..