Telekomi

HT i A1 mogli bi uskoro dobiti punokrvnu konkurenciju

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Ilustracija
Foto: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL
Huawei
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Ilustracija
29.08.2019.
u 13:00
Uspije li United group spojiti Tele2 i Optimu stvorit će telekom od 2,2 milijarde kuna prihoda
Pogledaj originalni članak

Što je američki predsjednik Donald Trump glasniji u zaoštravanju trgovinskog rata s Kinom, to su rezultati kineskih tvrtki u Hrvatskoj ili onih koje surađuju s kineskim tvrtkama ovdje, sve bolji. Zvijezde telekomunikacijskog tržišta u pravilu su sami telekom operateri. Te kapitalno velike investicije vrte ujedno i vrlo mnogo novca i imaju pristojan rast. Štoviše, lani je on bio jedan od najboljih u posljednjih nekoliko godina. Međutim, u rastu su ih nadmašile tvrtke u njihovom ekosustavu. Najbržerastući u cijelom telekomunikacijskom sektoru u 2018. bio je zagrebački trgovac mobitelima i popratnim proizvodima Mobis electronic, kojem je prihod skočio čak 52,5 posto na 203,2 milijuna kuna.

Ivan Šego, izvršni direktor tvrtke Mobis electronic i generalni direktor Mobis grupe kaže da je to rezultat truda koji su uložili u razvoj poslovanja unazad nekoliko godina te da tijekom ove godine nastavljaju s poslovnom politikom “da našim kupcima osiguramo najbolje uređaje po konkurentnim cijenama”. Inače, parne godine, poput 2018., obično su dobre za Mobis, potencijalno i stoga što kupci mijenjaju svoje stare mobitele za najnovije modele, ali dio odgovora za dobar rast je i u tome što su tijekom prošle godine ponudili veći izbor kineskih brendova i još snažnije se okrenuli prodaju preko interneta.

“Lani smo honorirali efekte rada ranijega perioda, a cilj nam je bio pružiti korisnicima nove produkte visoke kvalitete po atraktivnoj cijeni. Uspjeli smo zajedno sa našim partnerima doći do krajnjih korisnika te ponuditi brzorastuće svjetske brendove kao što su Huawei, Honor, OnePlus, Xiaomi koji polako, ali sigurno uzimaju sve veći tržišni udio u Europi”, kaže Šego.

Pri tome, Šego, posebno ističe njihovu internetsku trgovinu, Mobis.hr, za koju kaže da daje odlične rezultate te je zadnje dvije godine najnagrađivaniji webshop u industriji.

Druga zvijezda u telekomunikacijskom ekosustavu je tvrtka Huawei Technologies. U prošloj godini prihod joj je skočio za 34,16 posto na 616,9 milijuna kuna. Nominalno, izuzmemo li rast Tele2 koji se pripremao za prodaju, to je najveći porast prihoda u sektoru. Huawei je u Hrvatskoj lani našao novih prilika za čak 157,1 milijun kuna. Nije riječ o iznimci. Od ulaska na hrvatsko tržište, 2015. godine, kad je zabilježio prihod od 320,6 milijuna kuna, Huawei kontinuirano raste.

- Naš dosadašnji rast rezultat je niza poslovnih aktivnosti. Imamo širok spektar proizvoda i usluga u čiji razvoj svakodnevno ulažemo, kvalitetne odnose s kupcima i poslovnim partnerima s iznimno puno povjerenja, a kroz drugačiji pristup inovacijama kupcima uvijek pokušavamo pružiti najbolje iskustvo korištenja naših proizvoda i usluga. Ono na što smo posebno ponosni je izniman rast na tržištu pametnih telefona gdje smo dostigli drugo mjesto. Osim same pozicije, još nas više veseli povjerenje i lojalnost postojećih kupaca te trend rasta broja novih korisnika, koji primjećujemo na tržištu - kažu u Huaweiju.

Foto: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL
Huawei

Dodaju da su rezultati u Hrvatskoj dio šireg mozaika. Navode da kompanija bilježi dobre rezultate već nekoliko godine i globalno te da je to rezultat dugoročne strategije ulaganja u inovacije.

- Ona rezultira kvalitetnijim proizvodima po boljim cijenama te kontinuiranom prilagodbom dinamičnom tržištu, zahtjevima kupaca, kao i optimizacijom poslovnih procesa - kažu u Huaweiju.

Svi telekomi lani također su zabilježili rast. Djelom je to rezultat ulaganja u jačanje 4G kapaciteta i fiksnog broadbanda, širenje ponude te priprema za preuzimanja i spajanja, a djelom i promjena cjenovnih politika. Ali očigledno je da postoji prostor za širenje tržišta i zato je u tijeku preslagivanje. S jedne strane, na tržište je ušao prvi telekomunikacijski startup, francuski Sigfox, a s druge strane po prvi se put stvorila mogućnost da Hrvatska dobije punokrvnog trećeg konkurenta Hrvatskom telekomu i A1 Hrvatska. Naime, United grupa, koja je već sada najveći regionalni konkurent Deutsche telekomu i Telekomu Austrija započela je preuzimanje Tele2 Hrvatska i, očigledno, čeka priliku da ugrabi i Optimu telekom, čija će prodaja početi u siječnju 2020. te da time stekne i mobilnu i fiksnu ponudu. Ilustracije radi, Tele2 Hrvatska je lani, prema podacima Fine, imao rekordan rast prihoda od 16,4 posto na 1,61 milijardi kuna. Nominalno, riječ je o skoku prihoda od čak 227,4 milijuna kuna. Optima je pak zabilježila rast od 12,6 posto na 549,4 milijuna kuna. Znači, da su se ta dva operatera već kojim slučajem spojila, nekonsolidirani bi im prihod za 2018. godinu iznosio 2,2 milijarde kuna. No, preostaje nam tek vidjeti kako će se ta priča rasplesti.

Prvi međunarodni telekomunikacijski startup koji je ušao u Hrvatsku, Sigfox, lani je preko svog partnera, tvrtke IoT Net Adria, izgradio prvu nacionalnu IoT (Internet Of Things) mrežu i krenuo u komercijalizaciju. Sve to odraz je novog vala digitalizacije, koji ide za tim da se, ne samo mobiteli već i sve druge stvari, od brojila, kućanskih aparata pa i same odjeće i obuće, u budućnosti poveže na internet. Samo jedno od područja koje će se tako vrlo skoro i vrlo temeljito digitalizirati je dostava. Već je započela digitalizacija brojila u potrošnji plina, struje i vode, kao i projekti digitalizacije parkinga, a sve se više grabi i prema digitalizaciji prijevoza u cjelini.

U IoT Net Adriji kažu da su lani završili ključnu fazu izgradnje mreže čime su Sigfox signalom pokrili 90 posto stanovništva i više od 70 posto teritorija. Na mreži su se počeli vrtjeti i prvi lokalni projekti, poput MarinaClouda sa Sense4boat uređajima za nadzor stanja na brodovima i Bytelabovog uređaja za daljinsko očitanje plinomjera. “Trenutno je naglasak na razvoju mreže partnera i provođenju pilot projekata iz odabranih industrijskih vertikala kako bi se i korisnici uvjerili u niske cijene, odličnu pokrivenost signalom, visoku pouzdanost, nisku potrošnju energije i minimalne emisije EM zračenja koje omogućava naša tehnologija”, kažu u IoT Net Adriji.

Država to sve brže prati pa je tako početkom godine Hakom napravio 106,4 milijuna kuna vrijedan natječaj za 4G radiofrekvencije. Riječ je o prvom natječaju Hakoma, koji je napravljen po modelu javne dražbe, i za koji se očekuje da će biti model za natječaj za 5G frekvencije. Broj korisnika interneta preko optike i drugih vrsta fiksnih veza u 2018. godini premašio je 1,12 milijuna, što je 2,5 posto više nego godinu prije, a porastao je i broj korisnika distribucije TV programa uz plaćanje naknade, i to za četiri posto na 820.000 korisnika. Operateri su, prema Hakomu, lani povećali i ulaganja u mobilne mreže za 13 posto. Tele2 se, primjerice, pohvalio da je lani povećao investicije na rekordnih 100 milijuna kuna, a da ih u ovoj godini planira udvostručiti.

Uvjerljivo najveći investitor u telekomunikacije u Hrvatskoj u prošloj godini bio je HT, kojem je konsolidirani prihod na razini grupe HT porastao 0,4 posto na 7,783 milijardi kuna. Operater je lani investirao 1,83 milijardi kuna u infrastrukturu i razvoj inovativnih usluga. U fiksnom segmentu HT je izgradio optičku mrežu s dosegom od 400.000 kućanstava. U HT-u navode da su u mobilnoj mreži, podigli pokrivenost stanovništva 4G signalom na 82 posto kućanstava u unutrašnjosti objekata i kuća, a vani i u javnom prostoru na 98,5 posto. HT je najavio i plan investicija u 2018. i 2019. godini od milijardu kuna u jačanje mobilne mreže te daljnja ulaganja u fiksnu mrežu s ciljem da svim korisnicima osigura mogućnost pristupa internetu brzinama od minimalno 20Mbit/s, pa sve do 1GBits/s. Operater je promijenio i predsjednika uprave. Dosadašnji šef HT-a, koji je napravio najveću akviziciju kompanije dosad, onu Crnogorskog telekoma i vratio sve ključne poslovne pokazatelje u zeleno, Davor Tomašković, prešao na čelo Croatia osiguranja. Tako je u travnju HT preuzeo Grk Kostas Nebis.

Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Ilustracija

“Hrvatskom Telekomu želimo izgraditi svijet boljih mogućnosti, donoseći svima prednosti digitalizacije kako bi svi mogli iskoristiti najbolje što im život pruža“, najavio je Nebis.

Velike investicije lani napravio je i A1 Hrvatska, koji je lani, prema Fini, imao rast prihoda od 2,7 posto na 3,3 milijarde kuna. Ulaganja je povećao za 3,1 posto na više od 650 milijuna kuna (87,8 milijuna eura) kako u fiksnom tako i u mobilnom segmentu. Ove godine, na proslavi 20 godina poslovanja u Hrvatskoj stoga se pohvalio da ima najbržu fiksnu i mobilnu mrežu nove generacije, kao i najviše korisnika brzog interneta u državi. Za mobilnu mrežu, navodi, da više od milijun korisnika ima brzine do 1,35 Gbps, dok ostali mogu surfati brzinama do 225 Mbps. Na fiksnoj mreži pak superbrzi internet koristi više od pola milijuna kućanstava.

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska kaže da su i dalje predani ulaganjima i jačanju korisničkog iskustva. Navodi da će u optiku i 5G uložiti 500 milijuna eura.

- Kada je započeo prije dva desetljeća s radom, tadašnji Vipnet, a današnji A1 Hrvatska, brzo se dokazao kao drugo najuspješnije lansiranje novog telekoma u Europi, to smo ostvarili zahvaljujući startup duhu, fokusu na korisnika i ulaganjima te tako nastavljamo i dalje - kaže Dvorjančanský.

Fiksni telekom Terrakom, jedini fiksni konkurent grupama HT i A1, lani je imao prihod od 49,9 milijuna kuna, dok je državni telekom Odašiljači i veze, kako navode, krenuo u velike investicije i nastavio s vrlo solidnim rastom, od 9,3 posto na 240,2 milijuna kuna.

- Protekla godina je jedna od najuspješnijih godina od osnivanja OiV-a kao zasebnog trgovačkog društva. U svim ključnim poslovnim područjima stvoren je napredak, a ponajviše ističemo kontinuirani razvoj inovativnih usluga, ulaganja u infrastrukturu te povećanje učinkovitosti poslovnih procesa što je zajedno rezultiralo značajnim rastom prihoda već drugu godinu zaredom - zaključuju u OiV-u.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.