Topla zima prijeti; pršutari i kulenari mogli bi imati velike štete

U Hrvatskoj još nismo posegnuli za metodama jednog koruškog skijališta koje je u prosincu angažiralo 15 dimnjačara da mole za snijeg i promjenu vremena, no sudeći po strahu domaćih poduzetnika i poljoprivrednika, ni oni nisu daleko od takvog praznovjerja. U najtoplijoj zimi u posljednjih 30 godina, prosinačke su temperature i od plus 17 Celzijevih stupnjeva najviše glavobolje zadavale hrvatskim pršutarima i kulenarima koji bi, nastavi li se tako i u siječnju, mogli pretrpjeti milijunske štete. To više što vremenske prognoze i dalje ne obećavaju "pravu" zimu.

Zima ili propast

– Proizvođači s klasičnim pušnicama uistinu su kritično. Stoga bih im savjetovao da ovih dana kulen ne drže samo podalje od topline nego i od sunca jer ultraljubičaste zrake razorno djeluju na strukturu mesa u kulenu – kaže Tomislav Galović, jedan od naših najpoznatijih proizvođača slavonskog kulena, ističući kako proizvođači s automatiziranim komorama za zrenje kulena nemaju takvih problema. No, iako se godišnje proizvede više od 150 tona slavonskog kulena, njih je manje od 10%, a slično je i s hrvatskim pršutanama koje se, ugrožene visokim temperaturama, ovih dana najviše boje nedostatka jake dalmatinske bure i previše vlage. Ne poklope li se vremenski uvjeti, mnogi bi mogli propasti, upozorava Jakov Lovrić, direktor MeL-a iz Hrvaca, dok seljaci Slavonije i Baranje vape za snijegom koji bi zaštitio pšenicu, zob i ječam, no sretni su što barem nema velikih oscilacija u dnevnim temperaturama, koje bi bile još pogubnije.

Loše i kravama

Antun Laslo, čelnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, najzabrinutiji je za krave, koje su zbog neuobičajeno visokih temperatura nervozne i manje jedu te daju i manje mlijeka. Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, boji se invazije miševa i drugih štetnika koje još nisu "potjerale" previsoke temperature te bi mogli ugroziti kasniju ljetinu. U nekim krajevima boje se i zmija otrovnica, koje poput medvjeda, čini se, još ne hiberniraju, a u susjednoj BiH i grizu.

U plodnom iločkom vinogorju još uvijek nije obavljena ledena berba te je izvjesno da je, ne obavi li se do kraja siječnja, ove godine i neće biti. Ona se neće toliko osjetiti na količini, ali će na policama izostati vrhunska i najkvalitetnija vina, kažu u Iločkim podrumima, koji svoju dragocjenost pakiranu u boce od 0,375 litara cijene i 420 kuna.

– Sve ovisi o vremenu, strpljenju i živcima vinara – kaže i vinar Boris Drenški, koji smatra da zdravo grožđe na ledenu berbu može čekati i do kraja veljače. Jedino je pitanje hoće li se tada imati što i ubrati.