Bez privatizacija i prepoznavanja burzi kao mjesta za prikupljanje kapitala neće biti svijetle budućnosti Zagrebačke i Ljubljanske burze, složili su se jučer čelnici tih burzi Ivana Gažić i Andrej Šketa. Obrativši se u uvodnom izlaganju na 2. investicijskom danu Zagrebačke i Ljubljanske burze, predsjednica uprave Zagrebačke burze naglasila je kako je najveći problem hrvatskog tržišta vrlo niska tržišna kapitalizacija slobodnih dionica, iako ZSE obilježava visoka vrijednost uvrštenih vrijednosnica od 208,8 milijardi kuna. Tržišna vrijednost dionica iznosi više od 130 milijardi kuna.
Dva nova izdanja
Niska vrijednost slobodnih dionica znači mali promet što je Gažić ilustrirala primjerom Ine. Iako je sa 35,4 milijarde kuna najvrednija kompanija na domaćoj burzi, Ina ima free float od svega šest posto jer je glavnina dionica u rukama dugoročnih ulagača – MOL-a, države i mirovinskih fondova. HT pak ima mnogo veći free float što njegovu dionicu već godinama čini najlikvidnijom na Zagrebačkoj burzi.
Interes ulagača postoji, no mi kao tržište ne nudimo dovoljno prilika. Rješenje je u privatizaciji i prepoznavanju privatnih tvrtki da svoje projekte mogu financirati na tržištu. Tek ove godine vidjeli smo dva nova izdanja na burzi. Taj je proces vrlo dugačak. Orijentacija prema bankama još će potrajati, ali proces je definitivno počeo kazala je Gažić.
Slični izazovi
Slični izazovi muče i slovensku burzu, nadovezao se Andrej Šketa, predsjednik uprave Ljubljanske burze. – EU nije konkurentan u odnosu na SAD jer financiranje kreditima nije dovoljno. Europa će idućih godina poticati prikupljanje kapitala na burzama naglasio je Šketa.
Poticanje prikupljanja kapitala dio je ideje o zajedničkom investicijskom danu ovih dviju burzi koji je ove godine okupio sedam hrvatskih i šest slovenskih tvrtki čije su dionice uvrštene na burzi, 24 investicijska društva i 48 analitičara. O interesu svjedoči i to što se održalo 175 individualnih sastanaka izdavatelja s ulagačima i analitičarima, 25% više nego lani. Prilike na slovenskom tržištu prikazao je Sašo Stanovnik, analitičar ljubljanskog Alta Investa.
Slovenske kompanije lani su većinom ostvarile rast dobiti, iako nešto manji od očekivanja analitičara. No, slovensko tržište nudi jedan od najvećih dividendnih prinosa na svijetu od 4,5 posto, tvrdi Stanovnik. Uzrok je pritisak dioničara na kompanije te potrebe države za financiranjem kroz državna poduzeća.
Krešo Vugrinčić, analitičar Intercapitala, predstavljajući Zagrebačku burzu istaknuo je da su pak valuacije hrvatskih tvrtki i dalje atraktivne u usporedbi s razvijenim tržištima.
>> Adris prodaje radnicima dionice i na kredit
>> Zapadna Europa bježi od kredita, više financiranja obveznicama