Iako razina loših kredita i dalje raste dosegnuvši vrtoglave iznose, oporavak ekonomije polako zaustavlja negativne trendove. Istraživanje rejtinške kuće Fitch, koje je provedeno na 108 europskih banaka, pokazuje da je razina loših kredita u EU tijekom prošle godine dotakla vrtoglavu razinu od bilijun eura.
U odnosu na godine prije, razina problematičnih plasmana banaka porasla je više od osam posto, stoji u istraživanju objavljenom u utorak. Fitchov uzorak nešto je manji od uzorka od 124 banke koje će Europska bankovna agencija (EBA) tijekom godine podvrgnuti vrlo strogom stres-testu. Sukladno rastu problematičnih kredita od 7,5 posto, porasle su i rezervacije za loše plasmane, na 570 milijardi eura. Ipak, detaljniji pogled u Fitchove rezultate naznačuje poboljšanja.
Naime, kod 38 posto banaka u istraživanju tijekom 2013. nije došlo do povećanja razine loših kredita na godišnjoj razini ili se ona čak snizila, ponajviše zbog otpisa potraživanja i restrukturiranja poslovanja. No, zato je s druge strane kod 30 banaka vidljiv skok loših kredita od čak 20 posto. Kako je objasnio Michael Bryks, direktor Fitchova odjela za financijske institucije, takav skok dijelom je rezultat daljnjeg pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja kod tih banaka, ali i primjene nove, mnogo konzervativnije definicije loših kredita.
Proces smanjivanja razine loših kredita biti će proporcionalan rastu europskog gospodarstva, ocjenjuje Tomislav Ćorić, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. "Gospodarski oporavak u Europi je već vidljiv pa možemo reći da je vrhunac krize iza nas. Europska regulativa učinila je što je mogla kroz zahtjeve o povećanju rezervacija, a i banke su učinile dobar dio posla kroz restrukturiranje poslovanja. Ostalo je na gospodarstvu", ističe Ćorić.
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke za kraj prošle godine pokazali su da je udjel loših kredita u hrvatskim bankama dosegnuo 15,6 posto.
U apsolutnom iznosu problematični plasmani dosegli su razinu od 44,8 milijardi kuna. To je za 13,4 posto više nego godinu prije i čak 259 posto više nego potkraj pretkrizne 2008. godine. Trenutačno je najteža situacija u sektoru poduzeća, gdje je gotovo svaki treći kredit problematičan. U sektoru građanstva taj je udjel mnogo manji, nešto više od 11 posto. Osvrćući se na posljednje podatke za Hrvatsku, Ćorić smatra kako su to goleme razine čak i u europskim okvirima.
>> Slovenija objavila popis loših kredita, NLB ih ima najviše