U studenom 5,2 posto više turista nego u listopadu

Prema preliminarnim podacima DZS-a, broj turističkih dolazaka i noćenja nastavio je bilježiti rast na godišnjoj razini i u listopadu. Ukupan broj turističkih dolazaka porastao je za 5,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine, čemu su prvenstveno doprinijeli dolasci stranih turista budući da upravo oni prevladavaju u strukturi ukupnih dolazaka (75%). U promatranom je mjesecu tako ostvareno ukupno 8,5% više dolazaka stranih turista nego lani, što je, uzmemo li u obzir isti mjesec prethodnih godina, najviša godišnja stopa rasta od 2005. godine. Istodobno je kod dolazaka domaćih turista zabilježen pad za 3,5% godišnje, pišu RBA analitičari.

Nadalje, ukupan broj turističkih noćenja blago je porastao u odnosu na prošlogodišnji listopad, za 0,2 posto. Budući da su ukupna noćenja domaćih turista zabilježila snažan pad (-8,2% godišnje), relativno snažan rast noćenja stranih turista te činjenica kako upravo oni i prevladavaju u strukturi (81,1%) u potpunosti su otklonili negativan utjecaj pada noćenja domaćih turista na razinu ukupnih noćenja.

U listopadu su tako strani turisti ostvarili 2,4% više noćenja nego lani. Uzmemo li u obzir kumulativne promjene u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, broj turističkih dolazaka porastao je za 3,3% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pritom su dolasci domaćih turista smanjeni za 5,7%, dok su dolasci stranih turista rasli 4,8% godišnje. Noćenja u prvih deset mjeseci bilježe iste trendove. Ukupan broj noćenja porastao je za 2,6% godišnje. Kod stranih turista ostvareno je 3,5% više noćenja, a kod noćenja domaćih turista zabilježen je pad za 5,8% godišnje.

Budući da je potražnja za putovanjima u zemlji još uvijek slaba te pod nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada, domaći turisti i dalje ostavljaju negativan pritisak na kretanje ukupnih fizičkih pokazatelja u turizmu. Rastu ukupnih dolazaka i noćenja tako jedino doprinose strani turisti koji prevladavaju u strukturi. Obzirom da stranci uglavnom dolaze iz zemalja čija su se gospodarstva počela oporavljati (a u prvih devet mjeseci uglavnom su to bili turisti iz Njemačke, Slovenije te Italije), s rastom potrošačkog optimizma i dohotka porasla je i potražnja stranih turista za putovanjima. Hrvatskoj dodatno u prilog ide činjenica da smo zemlja koja je relativno blizu emitivnim tržištima te s još uvijek razmjerno niskim cijenama smještaja. Uzmemo li u obzir dosadašnje trendove na razini cijele 2010. godine očekujemo rast dolazaka i noćenja. Pozitivni fizički pokazatelji vjerojatno će pridonijeti rastu prihoda od turizma u bilanci plaćanja, čiji rast tijekom cijele 2010. godine procjenjujemo na 4,5% godišnje.