U Hrvatskoj je 2015. bilo 25 osiguranja, danas je njihov broj pao na 20. Lani je Croatia osiguranje preuzelo BNP Paribas Cardiff osiguranje kredita koje još nije integriralo, no s obzirom na to da je pripojilo i Croatia zdravstveno osiguranje koje je dotad funkcioniralo kao zasebna tvrtka, očekivano je da se usisavanje uskoro dogodi. Nedavno je slovenska Sava Re akvizirala njemački Ergo i Ergo životno osiguranje, a najsvježije pripajanje Erste osiguranja Vienna Insurance Groupu datira od 7. svibnja. Imajući u vidu sve te integracije, izgledno je da na tržištu u vrlo bliskoj budućnosti ostane 17 igrača – osam manje u svega tri godine.
Svi mali na prodaju?
U osiguravateljskom sektoru odvija se već neko vrijeme isti trend kao u bankarskom: rast troškova i kompliciranija regulativa, uslijed implementacije novih direktiva, ponajprije Solvency II., rezultira okrupnjavanjem – manja ili slabije kapitalizirana društva to ne mogu pratiti. Još uvijek je najlukrativnija sinergija u bankoosiguranju: godinama usko surađuju Zaba i Allianz, PBZ i Generali, Uniqa i RBA, Grawe i Addiko. Prije nekoliko dana Erste Group i Vienna Insurance Group produžili su do 2033. ugovor o strateškoj suradnji i preuzimanju svih Ersteovih osiguranja od strane VIG-a, potpisan još 2008.: sad je nadopunjen detaljima o politikama kreiranja “tailor-made” proizvoda prilagođenih klijentu, u sklopu digitalizacije.
– Fokusiramo se na razvijanje proizvoda koji su maksimalno fleksibilni i mogu se lako prilagoditi promjeni okolnosti u osobnom životu klijenata – prokomentirao je član uprave Erste Groupa Peter Bosek povodom potpisivanja novog ugovora. Na osiguravateljskom se tržištu u Hrvatskoj širi priča da su gotovo sva mala društva na prodaju, no zanimljivo je da ni mali ni veliki nisu baš bili voljni komentirati zbivanja oko okrupnjavanja.
Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković kaže kako trend najviše diktiraju golemi troškovi koje donosi jača i kompleksnija regulativa i u Hrvatskoj i u Europi: implementacija direktiva Solvency II (Direktiva o solventnosti) i IDD (Direktiva o distribuciji osiguranja) te Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka GDPR, koje podrazumijevaju i povećanu potrebu za visokostručnim i skupim kadrovima – aktuarima te risk i asset menadžerima.
Jeftina radna snaga
– Rastu troškovi i opseg izvješćivanja; osim redovitih izvješća Hanfi, nužni su i izvještaji europskom supervizoru EIOPA-i (The European Insurance and Occupational Pensions Authority). Sve je jača i tržišna utakmica u Hrvatskoj i mnoga manja društva to teško prate – pojašnjava Pauković.
Dobit osiguravatelja se ne smanjuje, ali im troškovi rastu, što znači da je učinkovitost manja. Prema podacima HUO-a, osiguravatelji su u travnju 2018. zaračunali ukupnu bruto premiju od 3,65 mlrd. kuna, što je rast od 9,27 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Jednako kao i kod banaka, može se očekivati pretvaranje nekih osiguranja u podružnice svojih “mama” kako bi se centralizirale funkcije i smanjili troškovi, no to će ovisiti i o tržištima na kojima posluju mame – ponajprije o činjenici da bi ih u Hrvatskoj mogla zadržati još uvijek prilično jeftinija radna snaga nego u matičnim zemljama. A broj zaposlenih u osiguranju već je drastično pao digitalizacijom i pretvaranjem dijela zaposlenika u vanjske suradnike – kod nas je to najmasovnije proveo Allianz i u manjoj mjeri Croatia osiguranje.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti: