U voćarstvu i jabukama hrvatski tajkuni vide tiskaru novca

Kad bi više pravih biznismena znalo da su voćarstvo i povrtlarstvo po dohotku broj jedan u poljoprivredi, i više bi ih se okretalo zemlji poput Rajića. Tako, naime, najnoviji poslovni potez Luke Rajića, bivšega kralja mlijeka, a uskoro i uspješnog proizvođača generičkih lijekova, komentira Frane Ivković, jedan od naših najvećih domaćih stručnjaka za voćarstvo.

Lova do krova

Ne računajući domaće i strane poslovnjake koji su već zaposjeli Pelješac i neke druge dijelove Lijepe Naše u želji da se dokažu i vlastitim vinom i vinogradarstvom koji su u trendu, i jabuke imaju "čarobnu" moć, potvrdit će Ivica Todorić čiji se voćnjaci protežu na oko 300 hektara, čelnik InvestCorpa Marijan Filipović sa svojih stotinjak hektara, a navodno je u tom biznisu i čelnik Europatradea Marijan Šarić s najsuvremenijom plantažom kraj Slavonskog Broda.

Hektar nasada jabuka i 30 je puta dohodovniji od hektara pšenice, kaže Ivković, koji je hrvatskom tržištu poznat po stopostotnom prirodnom soku od jabuka, vakuumiranom u 5-litarskim vrećicama u kartonskoj ambalaži.

No osim dohotka koji donosi, zemlja je kapital koji Hrvati nikada nisu znali kapitalizirati, a ulaskom u Europsku uniju vrijednost će joj porasti i 30 puta, tvrdi on. Ništa manje važno nije ni to da hrvatska proizvodnja više nije "na žgance", odnosno na motiku. S 30 i više hektara voćnjaka u komadu koristi se najsuvremenija tehnika, znanja i strojevi, koji i te kako povećavaju efikasnost posla. Učinkovitost po radniku tada se u istom vremenskom razdoblju povećava s 800 i na 2500-3000 ubranih kilograma.

– I još ako se planiraju najsuvremenije konzumne sorte, poput braeburna, pink lady, "klonova" zlatnog delišesa i jonagolda..., čak i da proizvodimo dovoljno jabuka za vlastite potrebe, a u deficitu smo - te ćemo sorte bez problema prodati Europi, koja ih traži i u njima oskudijeva – tvrdi Ivković.

Suvremena proizvodnja znači i cjenovnu konkurentnost. Jabuka je, uz to, rijetka među voćkama koja se uz pravo skladištenje može održati i prodavati čitave godine, a što je još bolje – i biznismenima primamljivo – u prilog voćarstva i povrtlarstva trenutačno na ruku ide i IPARD, pretpristupni fond EU. Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, primjerice u kupnju suvremene mehanizacije i opreme, angažman savjetodavnih službi, modernizaciju ili gradnju preradbenih kapaciteta i slično IPARD "nagrađuje" s 50 posto nepovratnih sredstava.

Rajić nije bedast

Voćar Ivković, koji je za Luku Rajića procijenio tri voćnjaka, oko 170 hektara na području Sisačko-moslavačke županije u vrijednosti 7 milijuna eura, u šali kaže kako uz sve te činjenice nitko ne može reći da je Rajićev najnoviji poslovni pothvat "bedast". Prije Lura voća, Rajićeve najnovije tvrtke, prethodila su i te kako detaljna istraživanja tržišta, sortimenta...