Hrvatska širom otvara vrata stranim liječnicima, iduće godine uvozi ih 70

Hrvatska planira zaposliti 40 stranih liječnika specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine – ukupno 70 liječnika ili stomatologa, što je najveća novost u prijedlogu kvota za strane radnike u 2018. godini.

Komora se slaže

Hrvatska liječnička komora pozdravlja takvu odluku s obzirom na to da je iz Hrvatske od ulaska u EU otišlo i nije se vratilo 550 liječnika jer “objektivno postoji potreba za zapošljavanjem znatnog broja liječnika”.

– Tome u prilog govori prosječna satnica prekovremenog rada bolničkih liječnika, koja uvelike nadmašuje zakonski dopuštenu, odnosno broj osiguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je veći no što bi trebao biti prema standardima EU. Uvoz stranih liječnika nameće se kao jedno od mogućih rješenja. Hrvatska liječnička komora drži da taj uvoz treba biti kontroliran u smislu stručne kontrole kvalitete “uvezenih” liječnika i ciljan prema specifičnim potrebama hrvatskog zdravstva. Nekontrolirani uvoz mogao bi ugroziti kvalitetu pružanja zdravstvene usluge hrvatskim građanima – kaže doktor Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Može se pretpostaviti da će se strani liječnici najlakše zapošljavati u sredinama koje nisu atraktivne za domaće medicinare, samo je pitanje gdje naći strane doktore medicine koji žele raditi za tisuću ili tisuću i pol eura mjesečne plaće ako 50 ili stotinu kilometara dalje mogu zaraditi dva do tri puta više.

Na upit o broju dozvola za medicinare iz Ministarstva zdravstva odgovorili su da je Ministarstvo predložilo da se radne dozvole osiguraju za 2 doktora medicine sa specijalističkom naobrazbom, 10 doktora medicine, 2 doktora dentalne  medicine sa specijalističkom naobrazbom i 2 magistra farmacije.

-  Moramo naglasiti da se tu radi samo o prijedlogu kvota. Navodimo da je u 2017. godini od kvota iskorištena po jedna za doktora  sa specijalističkom naobrazbom i doktora dentalne medicine sa specijalističkom naobrazbom te sedam  za doktora opće medicine, navodi ministarstvo zdravstva. No, osim ministarstava zahtjeve za odobravanje radnih dozvola podnosili su i poslodavci.

Dvojba gdje naći radnike prati i sve druge profesije, a posebno građevinski sektor koji traži nešto više od 12.000 radnika. Sve se to događa u vrijeme kad Češka sve čini da privuče sto tisuća radnika, Njemačkoj treba milijun radnika, Švedskoj u ovom trenu treba 80 tisuća, a Austriji 30 tisuća za zimsku sezonu... Zlatko Sirovec, direktor Tehnike i predsjednik Udruženja građevinara HGK, kaže da će, bude li sreće, popuniti polovicu odobrene strane kvote.

– Nadajmo se da ćemo naći radnike na tržištu BiH i Srbije gdje nema jezične barijere, a za ostatak ćemo se rasplinuti okolo, prema Rumunjskoj i Bugarskoj ili možda prema Africi. Kao što Njemačku nisu gradili Nijemci, tako ni Hrvatsku neće graditi Hrvati, nego radnici koje uspijemo naći – komentira Sirovec.

Opekli se s priučenima

– Koga ćemo, naći ne znam. S prostora koji zovemo regija otišli su svi, druge su zemlje pokupile što su mogle, mi uvijek kasnimo – veli Sirovec. Građevinarstvo je i jedna od rijetkih djelatnosti koja je dobila radnih kvota koliko su i tražili. Ugostitelji i turizam tražili su čak 12.000 stranaca u sezoni – a dobili 1400, dok je Ministarstvo poljoprivrede predlagalo da se uveze nešto više od 5000 sezonaca za poljoprivredu, a dobili su 500. U prometu su izdane kvote za 600 vozača kamiona i 100 vozača autobusa. – Logično bi bilo da uzmemo ljude iz BiH i Srbije jer se s njima najlakše sporazumijevamo, pogotovo kad su u pitanju vozači autobusa. Jedan manji broj može i s Kosova te iz Makedonije i Albanije ako znaju jezik – kaže Marijan Banelli, dugogodišnji šef prijevoznika, a sada privatni lobist. Njemačka se, veli Banelli, opekla sa zapošljavanjem priučenih vozača iz Bugarske i Rumunjske. 

Strukovne škole u kampanji za privlačenje đaka