KUJUNDŽIĆEV NOVI ZAKON

Liječnici u privatnike, a do ordinacije mogu 
i nasljeđivanjem

Milan Kujundžić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/4
10.11.2017.
u 14:37

Konačni prijedlog: potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite

Liječnici primarne zdravstvene zaštite, medicinske sestre i tehničari, primalje, fizioterapeuti i dentalni tehničari mogu obavljati privatnu praksu, odobrenje za rad daje im ministar uz uvjet da imaju potrebnu stručnu spremu, poslovnu sposobnost i nisu kažnjavani. Ordinacije će se također moći i nasljeđivati, odnosno njihovo vlasništvo odlaskom u mirovinu. Primjerice, primarni liječnik će moći prenijeti na drugog liječnika koji je prethodno kod njega u ordinaciji radio godinu dana. Županijama će pak ostati domovi zdravlja koji mogu organizirati i pojedine specijalističke ambulante, uvesti mobilne palijativne timove, ali i svoje prostore iznajmljivati za nezdravstvene djelatnosti.

Županije izvisile?

Posljednja je to i konačna verzija izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti čija je ključna promjena potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite, odnosno uvođenje ordinacija. O toj najvećoj promjeni posljednjih se mjeseci puno govorilo i pisalo. Zakon ima svoje otvorene kritičare i oponente, a kalkuliralo se i upozoravalo da županije neće dopustiti ovakav scenarij jer će propasti domovi zdravlja.

Ipak, upravo pojam ordinacije i privatizacija obiteljskih liječnika, primarnih ginekologa, pedijatara, medicine rada, ostao je u finalnoj verziji zakonskih izmjena koje su članovi radne skupine za ove zakonske izmjene jučer dobili na stol u Ministarstvu zdravstva. S krajem listopada, podsjetimo, 49 ljudi u radnoj skupini završilo je rad i “češljanje” članak po članak Zakona. Posljednjom verzijom Zakona pitanje dežurstava “riješeno” je tek definiranjem da je riječ o dežurstvu subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom i praznikom od 8 do 20 sati, a dežurat će liječnici doma zdravlja ili privatnici na temelju ugovora s domom zdravlja.

Međutim, ako svi primarci odu u privatnike, tada će jedino liječnici privatnici moći dežurati, a pitanje je hoće li pristati na uvjete kakve će im ponuditi pojedini dom zdravlja. Lokalne jedinice i domovi zdravlja bez sumnje su izvisili. Zakon uvodi osnivanje lokalnih Savjeta za zdravlje koji će planirati zdravstvenu zaštitu na području lokalne, odnosno regionalne samouprave. Svaka županija mora imati najmanje jedan dom zdravlja, Grad Zagreb najmanje tri, dok za otoke stoji da lokalna jedinica može osnovati dom zdravlja. Svi bi oni trebali imati mobilne palijativne timove, a prema svojim specifičnostima, mogu uvesti rodilište i specijalistiku, dispanzere…

Grupna privatna praksa

Također svoje prostore daju u zakup privatnim liječnicima, ali mogu ih dati i za nezdravstvene djelatnosti. Tako je teoretski moguće da, ako liječnici nađu povoljniji prostor u mjestu gdje rade, mogu otići iz doma zdravlja koji taj prostor tada može dati u zakup za kiosk, trgovinu?! U privatnike mogu i strani državljani pod istim uvjetima uz primjereno znanje hrvatskog jezika na razini da se znaju sporazumjeti s pacijentom.

Zakon također navodi i da liječnik privatnik u ordinaciji mora obavijestiti Ministarstvo o svojem opravdanom izostanku ako je on dulji od 30 dana te se navode koji su to slučajevi – bolest, vojna obveza, odlazak u diplomatsku službu i slično. Liječnici u ordinacijama primarne mogu se organizirati u grupnu privatnu praksu, a zaposlenike, odnosno sestre, dužni su plaćati prema kolektivnom ugovoru dok svoj prihod mogu ostvarivati od ugovora s osiguravateljima, iz participacije, ugovorima s lokalnim jedinicama, zavodom za javno zdravstvo...

Za dežurstva se moraju pobrinuti domovi zdravlja

1. Primarna zdravstvena zaštita Uvodi se privatna ordinacija za primarnu – obiteljske liječnike, ginekologe, pedijatre, medicinu rada i sporta koja će se moći nasljeđivati

2. Domovi zdravlja svoje prostore mogu dati u zakup zdravstvenim djelatnicima, ali i za nezdravstvene djelatnosti, moraju organizirati palijativnu skrb i mobilne timove

3. Područne (regionalne) jedinice moraju ustrojiti Savjet za zdravlje koji će organizirati zdravstvenu zaštitu na njihovu lokalnom području

4. Najdulje radno vrijeme zdravstvenog radnika, uključujući prekovremene sate, može biti 48 sati tjedno, a uredno puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno

5. Dežurstva subotom od 15 do 20 sati, nedjeljom, blagdanima od 8 do 20 sati mora organizirati dom zdravlja koji može sklopiti ugovor za dežurstvo s liječnikom

 

Komentara 14

CI
cicaubica
15:05 10.11.2017.

jel? nama ćete uzimati od plaće za zdravstvenu zaštitu i još ćemo dodatno plaćati za primarnu zaštitu??? hoće ovaj narod ikad izaći na ulicu, jel ima više uopće ljudi za ikakav prosvjed?

NE
nebuišlo
15:12 10.11.2017.

zdravstvo je totalno devastirano, bolnice su u raspadnom stanju, liste čekanja su tolike da mnogi umru prije nego dođu na pregled, i sad ti besramno predlažeš daljenje uništavanje tog zdravstvenog sustava?? ma može, napravite privatno zdravstvo, ali prestanite uzimati za obvezno zdravstveno osiguranje, otvorite tržište i ostavite nam izbor da se osiguramo kod koga želimo. siguran sam da bi u vrlo kratkom roku kod npr. Allianza imao puno bolju uslugu da izdvajam iz plaće koliko sada izdvajam.

HI
highfly
15:07 10.11.2017.

ovi od kad su došli na vlast jedino što rade je smišljaju kako dodatno opteretiti već preopterećni narod.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije